Viroze su vrlo česta pojava najesen, jer se tada virusi brže šire zbog duljeg boravljenja u zatvorenim prostorima i promjena u vremenskim uvjetima. Koji virusi vrebaju ujesen, koji su od njih najopasniji te kako se zaštititi otkrila je za Net.hr Branislava Čilić dr. med., specijalist obiteljske medicine.
"Do pojave COVID-a je situacija s virusima ujesen bila jednostavnija. Za respiratorne infekcije su uglavnom preko 85 posto bili uzročnici virusi kao rinovirusi, parainfluenza, reovirusi, virusi koji uzrokuju respiratorni virusni febrilni katar te mnogi drugi manje virulentni virusi koji uzrokuju samolimitirajuće prehlade. Od pojave SARS‐CoV‐2 virusa postotak virusnih bolesti se povećao u ukupnom broju svih respiratornih infekcija", rekla nam je.
Dr. Čilić je istaknula da je teško reći koji su virusi najopasniji. To zavisi od osobe do osobe, kakvog je imunološkog stanja, uzima li imunosupresivne lijekove zbog imunološki bolesti ili je osoba zbog maligne bolesti na kemoterapiji, zračenju i sl.
"U zadnje vrijeme imamo sve više pacijenata na biološkoj terapiji koja također utječe na imunološko odgovor tako da za takve pacijente i manje virulentni sojevi virusa mogu izazvati ozbiljne probleme. U pravili kažemo da su među 'opasnim' virusima virus SARS‐CoV‐2 od 2019 godine te virusi gripe A, B i C soja od kojih su A i B soj opasniji po svojoj karakteristici da mijenjaju svoje antigene karakteristike i teže je napraviti adekvatno cjepivo za razliku od C soja koji je stabilan. Spomenuti 'opasni' virusi imaju veliku virulenciju i izazivaju veće ili manje epidemije, a bili smo svjedoci svjetske pandemije SARS‐CoV‐2 virusa od 2019. godine."
Simptomi viroza
Dr. Čilić je otkrila da simptomi infekcije različitim virusima imaju svoje sličnosti i razlike.
"Simptomi obične prehlade koja je najčešća virusna infekcija su zaštopan nos s bistrom vodenastom sekrecijom iz njega kada je i disanje na nos teže pa dišemo na usta što dodatno suši sluznicu usta i pogoršava simptome prehlade u vidu grlobolje s ili bez kašlja i kihanja, javlja se i glavobolja, a temperatura je malo ili uopće nije povišena. Sve traje do sedam dana i nije potrebna dodatna terapija osim tretiranja simptoma te i bez toga prolazi sama od sebe."
Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine
"Druga nešto ozbiljnija virusna infekcija je Respiratorni virusni febrilni katar čiji su simptomi povišena tjelesna temperatura koja je praćena i drugim općim simptomima viremije: zimica, tresavica, bolovi u mišićima, glavobolja, opća slabost i umor uz simptome upale dišnih putova."
"Treća virusna infekcija koja je još nešto ozbiljnija je gripa (influenza), ona pak nastaje naglo, pacijenta baca u krevet, temperatura je izrazito visoka od 38 do 40 °C. Simptomi su: bolovi u cijelom tijelu, posebice u nogama i rukama, križima, bolovi i pečenje duž cijele sluznice dišnog sustava, suhi kašalj, ali od trećeg dana i bistri gusti iskašljaj."
"Četvrta virusna infekcija je COVID 19 koja je već dobro poznata svima jer smo u pandemijskom razdoblju upoznali sva njena lica i naličja i koja mijenja oblik i težinu bolesti od blagih simptoma pa sve do multiorganskog zatajenja i smrti."
Kada se treba javiti liječniku
Dr. Čilić je objasnila i kada se treba javiti svom liječniku opće prakse.
"U pravilu se za prehladu ne treba javljati liječniku. Možete si pomoći preparatima koje savjetuje ljekarnik, a i radna sposobnost nije narušena pa se ni za bolovanje ne treba javljati liječniku", rekla je.
Liječnica je kazala da je respiratorni virusni katar bolest koja također prolazi sama od sebe. Temperaturu treba snižavati nakon što pređe 38 °C te možete uzimati analgetike za glavobolju i bolove u mišićima i piti puno tekućine.
"Također se ne treba javljati liječniku ako je pacijent prethodno zdrav, ali ako bolest traje dulje od tri dana sa simptomima pogoršanja u dogovoru s liječnikom će se planirati dalje liječenje i pregledi."
"Kod gripe je situacija slična kao kod respiratornog virusnog katara što se liječenja tiče. Ukoliko se stanje pogoršava očekujemo komplikacije i to je razlog da se pacijenti jave liječniku, u suprotnom traje sedam dana i prolazi sama od sebe pa se pacijenti ne moraju javljati obiteljskom liječniku. No, radno aktivni pacijenti bi trebali biti pošteđeni odlaska na posao te je javljanje liječniku na pregled obavezno zbog utvrđivanja privremene nesposobnosti za rad i potrebno je liječiti se simptomatski te pratiti pogoršanje stanja i trajanje bolesti", istaknula je dr. Čilić.
"COVID 19 se također liječi simptomatski, a za komplikacije se javlja liječniku pri čemu se u ordinaciji radi BAT test i daje savjet za dalji postupak i izolaciju ukoliko je potrebna", dodala je.
Kako se zaštiti od jesenskih viroza
Dr. Čilić je istaknula da, prije svega oboljela osoba mora poštovati osnovna pravila ponašanja kod bolesti.
"Distanca od svih jedan metar i paziti na izlučevine iz nosa i usta. Kod kašlja i kihanja stavljati ih u jednokratne maramice, što znači nakon jedne upotrebe ih baciti te stavljati ruku na usta kod kašlja i kihanja te oprati ruke. Jednako tako se treba ponašati i zdrava osoba, pogotovo u prisustvu zaražene osobe. U socijalnim kontaktima poželjno je nositi jednokratne maske na koje smo se u proteklih četiri godine navikli i s maski skinuli stigmu. Najvažnija zaštita je cijepljenje za sve respiratorne bolesti za koje cjepivo postoji", istaknula je.
Liječnica je rekla da su najugroženije skupine od zaraze jesenskim virusima: dojenčad, trudnice, starije osobe, osobe s kroničnim bolestima, osobe koje su na imunosupresivnoj terapiji, na kemoterapiji, na biološkoj terapiji te transplantirane osobe.
"Takvim pacijentima se prije svega savjetuje cijepljenja, a u slučaju obolijevanja intenzivno praćenje i liječenje komplikacija bilo od strane obiteljskog liječnika ili kliničara", naglasila je dr. Čilić.
POGLEDAJTE VIDEO: Irska i dalje privlači hrvatske radnike. Čime?! Pa izvrsnim plaćama, ali ima toga još
