Kortikosteroidi u obliku krema, masti ili losiona su još uvijek najdjelotvorniji protuupalni lijekovi u liječenju kožnih bolesti. Vrlo često se primjenjuju kod velikog broja dermatoloških problema. Neke vrlo teške kožne bolesti jako dobro reagiraju na kortikosteroide i pomažu pacijentima u kontroli bolesti ili očuvanju kvalitete života. Kortikosteroidi ne liječe uzročno bolesti, nego samo djeluju na simptome, njihovo sprečavanje ili smanjivanje.
Zbog tih osobina došlo je do pretjeranog propisivanja lokalnih kortikosteroida od strane liječnika opće prakse i dermatologa, preporuka ljekarnika i dugo su se mogli kupovati u ljekarni bez recepta. Često su ih i pacijenti sami tražili jer su se ranije uvjerili u njihovu učinkovitost.
Nekontrolirano i prečesto mazanje kortikosteroidima (a većina kožnih bolesti koje se liječe kortikosteroidima su kronične i recidivirajuće) dovodi do nastanka nuspojava. Najčešće se javlja stanjenje (atrofija) kože, strije, proširene kapilare i crvenilo, hiperpigmentacije, podložnost bakterijskim, gljivičnim i virusnim bolestima, odnosno smanjenje imuniteta kože na tretiranom području, prekomjerna dlakavost. Osim toga, kod djece ili kod mazanja većih površina može doći do sistemske resorpcije. Postoje čak i neke bolesti uzrokovane mazanjem kortikosteroidima (npr. crvenilo i akne na licu).
Ne može se govoriti uopćeno koliko se dugo mogu mazati. Dužina primjene ovisi o dijagnozi, jačini kortikosteroida, mjestu aplikacije, dobi, recidivu... Svakako se konzultirajte s liječnikom, po mogućnosti dermatologom, o odluci za upotrebu lokalnih kortikosteroida i pridržavajte se uputa o dužini mazanja, kombiniranju s neutralnim preparatima koji umanjuju nuspojave, načinu prekidanja i učestalosti ponavljanja.
Kortikofobija koja se javlja u posljednje vrijeme nije opravdana ukoliko je taj lijek najbolji izbor. Ako se bolest često vraća i zbog toga se treba često mazati kortikosteroidima, potrebno je razmotriti druge načine liječenja.
