Ljubitelji kave trebali bi znati da psihološki efekt kave (bili toga svjesni ili ne) prije svega ovisi o kvaliteti zrna kave.
Karakteristike kvalitetne kave
1. Uzgojena na nasadima u sjeni
Izvorne stabljike kave koje su dospjele u nova topla staništa i zasađene na plantaže u većini slučajeva izgorjele su na suncu jer je biljci kave za rast potreban hlad. Međutim, tijekom vremena botaničari su razvili na sunce otporna stabla/grmove (grmolika biljka, kava može narasti i do 10 metara kao pravo drvo). Oni daju i tri puta više kave nego grmovi iz hlada, međutim često imaju negativan utjecaj na okoliš.
S druge strane nasadi iz sjene, što je prirodan i tradicionalan uzgoj kave, promoviraju bioraznolikost jer biljka raste u prirodnom ekosustavu. Budući da na ovim grmovima izraste manje zrna kave, i to sporije, aroma i hranjive tvari u njima su koncentriraniji. Kupite li ovakvu kavu, uživat ćete u posebnoj aromi.
2. Organski uzgojeno
Kava koja nije zaprašivana kemikalijama u sebi ne sadrži toksine. Pokušajte pronaći organski uzgojeno zrno, neke manje tvrtke mogle bi vas iznenaditi kvalitetnom ponudom.
3. Zrno samljeveno netom prije upotrebe
Najbolja je svježe samljevena kava. Kao i kod cijeđenja soka od povrća i voća, tako je i kod mljevena kave, antioksidansi će nestati uništavanjem vanjskog sloja zrna. Ma koliko mislite da ste na vremenskom dobitku jer kupujete samljevenu kavu, koristi koje ćete imati pijući svježe samljevenu kavu nadmašuju bilo kakve uštede u vremenu.
Ako ne možete samljeti kavu svaki put prije nego je skuhate, potrudite se da barem imate zalihu za sljedeća tri dana, tako ćete barem donekle zadržati zdrave esencijalne tvari koje nudi kava.
Što još pridonosi kvaliteti kave
Zaslađivač koji koristite također je bitan. Umjesto šećera pokušajte se naviknuti na organski med – kupite ga kod poznatog vam pčelara. Organski cejlonski cimet koji se kuha uz kavu može dati posebnu aromu. U kavu možete dodavati i organski prah od vanilije, sirovu čokoladu ili kakao prah.
Jedno istraživanje je pokazalo da turska kava, koja je puna polifenola i antioksidansa te sadrži umjerene količine kofeina ima veze s većim zdravstvenim koristima u usporedbi s drugim načinima ispijanja kave.
Porijeklo kave
Divlja biljka kave potječe s područja etiopske visoravni. Od te biljke razvila se Coffea arabica, na koju danas otpada dvije trećine svjetske proizvodnje kave. Arabica se uzgajala na Arapskom poluotoku već u 15. stoljeću, a unatoč zabrani izvoza plodnog sjemena kave, Nizozemci su početkom 17. stoljeća prokrijumčarili mladice kave i ubrzo nakon toga osnovali plantaže kave na Cejlonu (Šri Lanka) i Javi (Indonezija).
