Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni prošli tjedan u časopisu American Journal of Clinical Nutrition otkrilo je i veću razinu vitamina D u organizmu djece kojoj su roditelji davali punomasno mlijeko, najčešće kravlje.
Liječnička ekipa bolnice St. Michael u Torontu analizirala je podatke prikupljene u studiji provedenoj na 2745 djece u dobi od dvije do šest godina.
Znanstvenici su od roditelja dobili podatke o tome koliko često i kakvo mlijeko piju njihova djeca te podatke o težini i visini da bi izračunali indeks njihove tjelesne mase (BMI). Istodobno su iz krvnih uzoraka izmjerili razinu vitamina D.
Oko 49 posto ispitanih roditelja odgovorilo je da njihovo dijete konzumira punomasno mlijeko, a to je ono koje sadrži najmanje 3,5 posto mliječne masti. U djelomično obranom ga ima između 1,5 do 1,8 posto, a obrano sadrži najviše 0,5 posto mliječne masti.
Oko 35 posto roditelja odgovorilo je da njihovo dijete konzumira djelomično obrano mlijeko s 1,8 posto mliječne masti, njih 12 posto kazalo je da djeci daju djelomično obrano mlijeko s 1,5 posto mliječne masti, a četiri posto roditelja djeci je davalo obrano mlijeko. Manje od jedan posto djece konzumiralo je kombinaciju navedenih vrsta mlijeka.
Vitamin D, topljiv u mastima
"Znanstvenici su istodobno ustanovili je indeks tjelesne mase djece koja su pila punomasno mlijeko bio niži za 0,72 u odnosu na BMI djece koja su konzumirala djelomično obrano mlijeko", kaže autor i voditelj studije, dr. Jonathon Maguire.
Usto je u krvi djece koja su svakodnevno pila šalicu (oko 2,5 decilitra) obranog mlijeka zamijećena viša razina vitamina D nego kod djece koja su dnevno konzumirala gotovo triput veću količinu djelomično obranog mlijeka s 1,5 posto mliječnih masti.
Znanstvenici su objasnili da se viša razina vitamina D u krvi može objasniti činjenicom da su njegove molekule topljive u mastima. Treba podsjetiti da se vitamini topljivi u mastima - A, D, E i K nalaze uglavnom u mliječnoj masti, dok su vitamini B kompleksa locirani u vodenoj fazi mlijeka.
Dakle, mlijeko s više mliječne masti sadrži i više vitamina D zbog čega postoji obrnuto proporcionalan odnos između BMI-ja i rezervi vitamina D. Na taj se način kod deblje djece koja konzumiraju obrano ili djelomično obrano mlijeko može objasniti niža razina spomenutog vitamina u organizmu.
Suprotno službenim preporukama
Studija ne mora nužno upućivati na izravnu povezanost između konzumiranja punomasnog mlijeka i nižeg indeksa tjelesne mase, ali, po riječima dr. Maguirea, ono će brže zasititi dijete upravo zato što je punomasno mlijeko bogato mliječnim mastima.
Djeca koja nakon konzumiranja djelomično obranog ili obranog mlijeka nisu sita posegnut će za nekom od namirnica koja je kaloričnija i manje dijetetska te u organizam unijeti više kalorija od djeteta koje je konzumiralo punomasno mlijeko.
Aktualne preporuke kanadskoga ministarstva zdravstva i sličnih institucija u Sjedinjenim Državama u suprotnosti su s rezultatima istraživanja, podsjeća Maguire. Po njima se roditeljima savjetuje da djeci starijoj od dvije godine daju djelomično obrano ili obrano mlijeko kako bi se kod njih spriječila opasnost od razvoja pretilosti.
Dr. Maguire smatra da je potrebno ponovno razmotriti službene preporuke zdravstvenih institucija. Pretilost kod djece se, upozorava, utrostručila u posljednjih 30 godina u zemljama Sjeverne Amerike, a konzumacija punomasnog mlijeka se u istome razdoblju udvostručila.
Ranije studije
I druge nedavno provedene studije u SAD-u upućuju na to da punomasno mlijeko i njegove zasićene masti ipak nisu toliko loše kako se ranije vjerovalo te otkrivaju da ni kod odraslih koji konzumiraju punomasno mlijeko nema većeg rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti nego kod onih koji konzumiraju mlijeko s niskom razinom mliječne masti.
Neki dokazi iz prethodnih studija pokazali su i da je mlijeko s niskom razinom masti korisno za osobe koje planiraju izgubiti višak kilograma, dok oni koji žele dobiti na kilaži trebaju konzumirati punomasno mlijeko.
Zbog jedinstvenog sastava mlijeko ima važnu ulogu u prehrani ljudi svih životnih dobi. Sadrži sve potrebne sastojke za život čovjeka i sastavom i količinom, a to se osobito odnosi na organizam u rastu i razvoju. U sastav mlijeka ulaze bjelančevine, ugljikohidrati (laktoza), mliječna mast, minerali, vitamini i enzimi.
Vitamini topljivi u mastima, A, D, E i K nalaze se uglavnom u mliječnoj masti, dok su vitamini B kompleksa locirani u vodenoj fazi mlijeka. Najzastupljeniji minerali u mlijeku su kalcij i fosfor, minerali potrebni u velikim količinama dojenčadi i djeci tijekom rasta za formiranje kosti i razvoj mekih tkiva, a u adolescenciji i zreloj životnoj dobi za postizanje vršne koštane mase i prevenciju osteoporoze.
