Svaki dan, bubrezi filtriraju oko 120-150 litra tekućine. Od njih se otprilike 1 do 2 litre uklanjaju iz tijela u obliku urina, a 198 se oporavlja krvotokom. Voda je bitna za funkcioniranje bubrega.
Ako bubrezi ne funkcioniraju ispravno, otpad i višak tekućine mogu se nakupiti unutar tijela.
Kronična bolest bubrega može dovesti do zatajenja bubrega, pri čemu organi prestanu raditi, a potrebna je i dijaliza ili transplantacija bubrega.
Infekcije mokraćnog sustava (IMS) su druga najčešća vrsta infekcije u tijelu i svake godine ima sve više ljudi kojima se pružaju zdravstvene usluge baš radi bubrega.
Ako se infekcije šire do gornjeg dijela mokraćnog sustava, uključujući bubrege, može doći do trajnog oštećenja. Iznenadne infekcije bubrega (akutne) mogu biti opasne po život, osobito ako se javlja septikemija.
Pijenje puno vode jedan je od najjednostavnijih načina za smanjenje rizika od razvoja IMS i preporučuje se i onima koji su već prebolili IMS. Bubrežni kamenac ometa funkcioniranje bubrega i kada je prisutan, može komplicirati IMS. Složene IMS obično zahtijevaju duže razdoblje korištenja antibiotika, obično 7-14 dana.
Zdravo i preporučeno rješenje je voda iz aparata za vodu koja je filtrirana, očišćena i prirodna voda.
Glavni uzrok bubrežnih kamenaca je nedostatak vode. Oni se obično javljaju kod ljudi koji ne piju preporučenu dnevnu količinu vode. Osim kompliciranja IMS-a, istraživanja su pokazala da bubrežni kamenci također povećavaju rizik od kronične bolesti bubrega.
Dehidracija, radi koje se gubi velika količina vode u tijelu također može dovesti do neravnoteže u elektrolitima tijela. Elektroliti, kao što su kalij, fosfat i natrij, pomažu pri transportiranju električnih signala između stanica. Razine elektrolita u tijelu održavaju se stabilnim funkcioniranjem bubrega.
Kada bubrezi ne mogu održavati ravnotežu u razinama elektrolita, ti se električni signali miješaju, što može dovesti do napadaja, uključujući nehotične pokrete mišića i gubitak svijesti.
U teškim slučajevima, dehidracija također može rezultirati zatajenjem bubrega što može ostaviti opasne posljedice. Moguće komplikacije kroničnog zatajenja bubrega uključuju anemiju, oštećenje središnjeg živčanog sustava, zatajenje srca i kompromitirani imunološki sustav.
Posljedice za druge organe
Naravno, nisu samo bubrezi ti na koje utječe nedostatak vode. Ovo su još neke posljedice koje dehidracija može donijeti:
- Krv je više od 90 posto vode, pa ako je vode u nedostatku, krv može postati gušča i povećati krvni tlak.
- Kada ste dehidrirali, dišni putevi su ograničeni od strane tijela u nastojanju da se minimizira gubitak vode, što je potencijalno dovodi do astme i alergija.
- Koža može postati podložnija poremećajima i preranog naboranja
- Crijeva trebaju vodu da ispravno funkcioniraju. Ako ste dehidrirali, probavni zatvor može postati problem. Dehidracija može dovesti do pretjerano kiselog želuca što čini žgaravicu češćom i može potaknuti razvoj želučanih ulkusa.
- Kosti, koje se nalaze u zglobovima i diskovima kralježnice, sadrže oko 80 posto vode. Ako je dehidracija u tijeku, spojevi mogu postati slabiji kod apsorpcije udaraca, što dovodi do bolova u zglobovima.
- Dehidracija može utjecati na strukturu i funkciju mozga
Pijte što više vode. Bubrezi će vam biti zahvalni za svaku čašu popijene vode.
