Psihoterapija je za mnoge ljude bila prekretnica u životu: pomogla im je da prebrode traume, pronađu novu snagu i izgrade kvalitetnije odnose. No, ono što rijetko ulazi u javni razgovor jest činjenica da psihoterapija – baš kao i lijekovi ili medicinski zahvati – može imati nuspojave.

Koliko je to česta pojava?

Prema istraživanjima, između 3 i 8 posto klijenata iz terapije izađe u lošijem stanju nego što su ušli. Neki prijavljuju povećanu tjeskobu, osjećaj ranjivosti, probleme u povjerenju ili pak narušene partnerske i obiteljske odnose. U većini slučajevima, klijent ne rješava svoje nuspojave, pogoršanje ili bilo kakvu štetu izravno sa svojim terapeutom - već odlazi iz procesa zbunjen i povrijeđen.

Nije svaki osjećaj neugode pokazatelj štetnosti. Naime, psihoterapija podrazumijeva suočavanje s bolnim iskustvima, neugodne razgovore i privremeni porast emocionalne napetosti. Takva nelagoda najčešće je sastavni dio procesa i vodi prema promjeni. No, razlika između ''zdrave boli'' i štete leži u tome koliko dugo negativne posljedice traju i kakav trag ostavljaju. Ako nakon terapije osoba osjeća dugotrajnu tjeskobu, sram, nepovjerenje ili oslabljene odnose, vjerojatno se radi o štetnom učinku.

Koja su to ponašanja terapeuta koja mogu povećati rizik od štete?

U prvom redu, to je nedostatak empatije i razumijevanja, tj, klijentov osjećaj da ga terapeut ne sluša ili pogrešno interpretira ono što govori. Nerazumijevanje može doći i iz nerazumijevanja konteksta iz kojeg klijent dolazi - kulturalnog, religijskog ili obiteljskog.

U nekim situacijama dožive i omalovažavanje, ismijavanje i osudu, što je neprihvatljivo za odnos u kojem smo vrlo ranjivi.

PRAKTIČNA ZNANJA /

Prva konferencija “Praktičari za praktičare” – stručni skup posvećen primjeni znanja u praksi mentalnog zdravlja

Nerazumijevanje i prebrzo zaključivanje također može dovesti do omalovažavanja partnerskih ili obiteljskih odnosa, tj, situacija u kojima bez poznavanja partnera ili člana obitelji, sugerira da je odnos beznadan ili partner ''patološki'', što može ozbiljno ugroziti obiteljsku dinamiku.

Također, štetna je i terapeutska nefleksibilnost - inzistiranje na metodama ili tehnikama koje klijentu ne pomažu, ne razumije ih i/ili ne želi.

Događa se i preuranjeno otvaranje trauma, tj. suočavanje s teškim sadržajem bez dovoljno pripreme i jakog odnosa povjerenja, što može dovesti do retraumatizacije.

Kako prepoznati sigurnu terapiju?

Najbolja zaštita klijenta počinje jasnim dogovorom na početku – definiranim ciljevima, okvirima rada i objašnjenjem što se može očekivati u procesu. Dio profesionalne odgovornosti terapeuta jest i informirani pristanak: klijent mora znati da terapija ponekad može biti bolna, ali i do kojih granica.

Tijekom terapije ključno je održavati otvorenu komunikaciju – klijent ne bi trebao osjećati da se njegova pitanja ili sumnje doživljavaju kao smetnja. Naprotiv, zdrava terapija treba biti model kvalitetne komunikacije, poticati dijalog, a ne poslušnost.

Klijenti imaju puno pravo pitati, izraziti nelagodu ili reći da im nešto ne odgovara. Ako osjećaju da terapija stagnira ili čak šteti, mogu i trebaju potražiti drugo mišljenje ili promijeniti terapeuta. To nije znak slabosti, već odgovornosti prema vlastitom mentalnom zdravlju.

Dobar terapeut takve će povratne informacije shvatiti ozbiljno, s poštovanjem i bez obrambenih reakcija. On ili ona će redovito provjeravati kako klijent doživljava proces, koristiti mjerila napretka i biti spreman prilagoditi pristup. Sigurnost u terapiji ne znači izbjegavanje teških tema, već osiguravanje da se one obrađuju u ritmu i na način koji klijent može podnijeti.

Foto: Primijeni.me

Zašto o ovome govorimo baš sada?

Upravo su ovakve teme u središtu konferencije Praktičari za praktičare, koja će se održati u Zagrebu od 10. do 12. listopada. Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva govorit će o tome kako koristiti provjerene alate u praksi, kako ih prilagoditi klijentu, prepoznati rizične situacije u terapiji i kako osigurati da psihoterapija zaista bude siguran prostor za rast i promjenu.

Piše Dubravka Pešorda, Centar Madrugada d.o.o. -Magistra psihologije, psihoterapeutkinja transakcijske analize