Izostanak bilo kakve vrste redovitog vježbanja u europskim zemljama odnosi dvostruko više života od pretilosti, pokazali su rezultati istraživanja koje je na 300.000 osoba tijekom proteklih 12 godina provela grupa znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu.
Od posljedica bolesti koje nastanu uslijed fizičke neaktivnosti u Europi godišnje umre oko 676.000 ljudi, a od posljedica pretilosti oko 337.000, kažu znanstvenici te podsjećaju da stvar može popraviti svakodnevno brzo hodanje u trajanju od najmanje 20 minuta.
Iako pretilost i fizička neaktivnost idu ruku pod ruku, znanstvenici podsjećaju da i vitke osobe riskiraju da se kod njih razviju brojni zdravstveni problemi ako redovno ne vježbaju, dok su pretile osobe koje se bave fizičkom aktivnošću boljeg zdravlja od onih koje to ne čine.
"Društvo još uvijek nije svjesno problema debljine, nema adekvatnog odgovora javnosti jer je to nešto što se podrazumijeva i što je prihvatljivo. Svi se alarmiramo kada ljudi umiru od ebole, ali više ljudi umire od posljedica debljine. No, to ne doživljavamo još uvijek kao ozbiljan problem", istaknuo je prim. dr. JosipJelić, predsjednik HCK.
Promjena načina života i uvođenje svakodnevnih jednostavnih vježbi, brzog hodanja ili vožnje bicikla u europskim bi zemljama rezultirala smanjenjem mortaliteta za gotovo 7,5 posto, a rješenje problema pretilosti smrtnost bi smanjilo za 3,6 posto, rekao je jedan od znanstvenika koji su sudjelovali u istraživanju, profesor Ulf Ekelund.
"Treba se dobro organizirati. Dan ima 24 sata, a dnevno odvojiti dvadesetak minuta za fizičku aktivnost, u što spada i brzo hodanje do posla, za vrijeme pauze ili navečer pred televizijom na pokretnoj traci, nikome ne bi trebao biti problem", kaže prof Ekelund.
Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu American Journal of Clinical Nutrition.
