Pandemija koronavirusa uznemirila je svijet svojim brzim širenjem, velikim brojem zaraženih osoba, ali i širokim rasponom simptoma, koji se kreće od toga da neki ljudi uopće ne osjete bolest, dok drugi od nje umiru. Iako su dosadašnje studije otkrile razne ranjive skupine, nisu pronašle biološke mehanizme odgovorne za to zbog čega, primjerice, mladi ljudi u naponu snage postaju odjednom smrtno bolesni. No, dvije povezane studije objavljene u časopisu Science bavile su se interferonima, klasom proteina u imunološkom sustavu čija je zadaća ometanje razmnožavanja virusa.
Studije je napravio veliki međunarodni konzorcij znanstvenika COVID Human Genetic Effort na čelu s Jean-Laurentom Casanovom sa sveučilišta Rockefeller te Helen Su s američkog Nacionalnog instituta za alergijske i zarazne bolesti. Oni su tražili genetske mutacije koje pojedince čine izuzetno ranjivima ili izuzetno otpornima na SARS-CoV-2.
Specifična mutacija
U prvoj studiji, znanstvenici su usporedili DNK iz 659 smrtno bolesnih COVID-19 pacijenata diljem svijeta s DNK kontrolne grupe od 534 zaražene osobe s blagim ili nikakvim simptomima COVIDA-19. Tražili su mutacije koje bi umanjile stvaranje interferona tipa I, koji čini prvu liniju obrane u organizmu. Ispostavilo se da su neke mutacije, povezane sa smrtonosnom gripom, prisutne kod 3,5 posto smrtno ugroženih pacijenata od COVIDA-19. S druge strane, nitko iz kontrolne grupe nije imao te mutacije, piše Scientific American.
Druga studija istraživala je mehanizam koji sprječava reakciju interferona kod teško oboljelih od COVIDA-19. U 987 uzoraka krvi, znanstvenici su otkrili kako čak 13,7 posto pacijenata ima takozvana auto-antitijela, odnosno antitijela protiv interferona tipa I koje proizvodi njihovo vlastito tijelo. Kod 10,2 posto tih pacijenata, auto-antitijela su u potpunosti blokirala interferone. U muškoj populaciji je pronađeno 12,5 posto osoba koje imaju auto-antitijela, dok je kod žena taj udio iznosio 2,6 posto. Osim toga, auto-antitijela su bila česta i kod osoba starijih od 65 godina.
Začuđeni ishodom istraživanja
Kako bi vjerovali onome što su dobili istraživanjem, znanstvenici su testirali krv 1227 zdravih osoba te otkrili auto-antitijela kod njih četvero. "Otkriće da je više od 10 posto COVID-19 pacijenata na intenzivnoj njezi možda imalo ta antitijela iznad naših je najluđih očekivanja", rekao je Casanova.
Ako se u obzir uzmu rezultati obiju studija, genetskom i imunološkom onesposobljavanju interferona tipa I moguće je pripisati čak 14 posto smrtno oboljelih osoba od COVIDA-19. I drugi znanstvenici ostali su začuđeni ovim ishodom, stoga upozoravaju ljude na oprez.
"Za mlađe ljude, koji misle da za njih ne postoji velik rizik, ako imaju ova auto-antitijela, to bi moglo promijeniti njihovo ponašanje. Postoji racionalan argument da se prioretiziraju ljudi koji imaju ta auto-antitijela", istaknula je Elina Zúñiga, profesorica molekularne biologije sa sveučilišta Kalifornija.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
