Žgaravica, nadutost, vjetrovi i loš zadah često se povezuju sa želucem i mogu biti uzrok mnogih neugodnosti i stvarnih zdravstvenih problema.
Ipak, stručnjaci kažu da većina ljudi zna jako malo o tome kako njihov želudac i probavni trakt rade. 'Postoje neke vrlo popularne zablude o zdravlju želuca, od kojih većina može odvesti ljude na krivi put kako se nositi s određenim problemima', kaže dr. Mark Moyad, direktor preventivne i alternativne medicine na University of Michigan Medical Center.
Izvanredni profesor na Albert Einstein College of Medicine i Montefiore Medical Center u New Yorku, gastroenterolog dr. David Greenwald kaže: 'Ponekad je ono što izgleda kao složeno, teško ili čak zastrašujuće, zapravo jednostavan problem, s jednostavnim rješenjem, ali samo ako možete odvojiti mitove i činjenice.'
1. Mit ili činjenica: Probava se odvija prvenstveno u želucu
Odgovor: Mit. Glavni dio probavnog procesa odvija se u tankom crijevu. Želudac, dakako, sudjeluje u probavi jer tamo se hrana razbija u sitne čestice pod nazivom himus. Himus se zatim ispušta u malim serijama u tanko crijevo, gdje se obavlja većina probave.
2. Mit ili činjenica: Ako smanjite unos hrane, na kraju ćete smanjiti želudac, tako da nećete biti toliko gladni
Odgovor: Mit. Nakon što ste odrasli, želudac uglavnom ostaje iste veličine – osim ako niste imali operaciju smanjivanja. Time što ćete jesti manje neće smanjiti želudac. Ipak, to može pomoći da usvojite 'prirodni apetit', tako da vremenom ipak nećete osjećati toliku glad.
3. Mit ili činjenica: Mršavi ljudi imaju prirodno manji želudac od ljudi koji su deblji
Odgovor: Mit. Iako se može činiti teško za povjerovati, veličina želuca nema veze s težinom ili kontrolom tjelesne težine. Ljudi koji su prirodno mršavi mogu imati isti ili čak veći želudac od ljudi koji vode bitku s kilogramima.
4. Mit ili činjenica: Vježbe poput trbušnjaka mogu smanjiti veličinu želuca
Odgovor: Mit. Ne, tjelovježba neće promijeniti veličinu želuca, ali može pomoći u izgaranju slojeva masnoće koja nakuplja na vanjskim slojevima tijela. Osim toga, vježbanje može pomoći učvrstiti mišiće trbuha. Zanimljivo, dio vaše trbušne masnoće, one koja može učiniti najviše štete, može biti masnoća koje ne vidite. Nalazi se u omentumu, masnoj 'gazi' koja leži preko i oko vaših unutarnjih organa.
Pretili ljudi često imaju puno masti između organa. U nekim slučajevima, jetra može postati prepuna masti, te se može razviti oblik hepatitisa, a u ekstremnim slučajevima to može zaustaviti rad jetre.
5. Mit ili činjenica: Namirnice koje sadrže neotopiva vlakna uzrokuju manje plina i nadutosti od namirnica s otopivim vlaknima
Odgovor: Činjenica. Većina ljudi je zapanjena otkrićem da ono što oni doživljavaju kao 'nježniji' oblik vlakana – otopiva vrsta pronađena u hrani kao što su zob, mekinje, grah, grašak i agrumi – zapravo može uzrokovati više plina i nadutost od neotopivih vlakana koji se mogu naći u hrani kao što je pšenica, kruh od punog zrna, kupus, repa i mrkva. Plin i nadutost su rezultat rada crijevne flore koja je potrebna za probavu otopivih vlakna. Budući da se neotopiva vlakna uopće ne probavljaju – prolaze kroz nas – ne postoji interakcija s crijevnom florom, dakle nema plina.
Jedno upozorenje treba imati na umu – iako neotopiva vlakna neće stvarati plin, mogu povećati učestalost i veličinu stolice.
6. Mit ili činjenica: Jedan od načina da se smanji refluks kiseline je izgubiti dva do tri kilograma
Odgovor: Činjenica. Vjerovali ili ne, izgubite li samo dva kilograma, to može stvoriti razliku. Trudnoća je najbolji primjer. Kako beba raste i gura unutarnje organe, žgaravica se povećava, ali kad se dijete rodi i pritisak bude smanjen, stanje je bolje. Čak i ako izgubite malo trbušne masnoće možete isto osjetiti olakšanje.
Stvarno dobra vijest je da će većina ljudi prvo izgubiti težinu u području trbuha, tako da bi pozitivne reakcije trebali osjetiti u roku od nekoliko tjedana nakon pokretanja plana mršavljenja.
7. Mit ili činjenica: Jedete li prije spavanja možete se brže udebljati nego ako jedete istu hranu tijekom dana
Odgovor: Činjenica. Istraživanje na životinjama i ljudima pokazuje da je najbolje puno ne večerati. Dakako, na debljanje prije svega utječe ukupna količina pojedene hrane tijekom cijelog dana.
Kad smo umorni ili pod stresom, jesti neposredno prije spavanja može rezultirati lošom probavom, što može uzrokovati više plina, nadutost i žgaravicu. Kad smo umorni – a većina nas je umorna na kraju napornog dana – umorna su i crijeva.
8. Mit ili činjenica: Sendvič od 200 kalorija s maslacem od kikirikija i krekerima bolje kontrolira apetit nego 200 kalorija krekera
Odgovor: Činjenica. Masti se probavljaju puno sporije nego ugljikohidrati i ostaju u želucu duže, što znači da sitost osjećamo dugo nakon što smo pojeli neke masti.
Osim toga, jednostavni ugljikohidrati (poput krekera, kruha ili kolačića) izazivaju brzi rast šećera i inzulina u krvi, koji se naknadno jednako brzo spuštaju uzrokujući dramatične promjene u apetitu. Ukratko, možete brže postati nervozni i gladni.
9. Mit ili činjenica: Grah uzrokuje višak plina i ne postoji ništa što možete učiniti po tom pitanju
Odgovor: Mit – recimo Grah je bogat šećerom koji za pravilnu probavu zahtijeva određene enzime. Neki ljudi imaju više, a neki manje ovog enzima. Što ga manje imate, više je plina.
Ove enzime danas možete nabaviti i u apoteci ili močite grah preko noći prije kuhanja, koristiti kim i druge biljke koje smanjuju stvaranje plina.
