Produljeni učinci bolesti Covid-19 koliko su zbunjujući, toliko su i alarmantni, a znanstvenici još uvijek nisu sigurni kako virus izaziva ove dugotrajne simptome kod određenih pojedinaca.
Neki liječnici počinju nagađati da bi se dugotrajni Covid mogao liječiti neurostimulacijom, koja uključuje električnu aktivaciju mozga i perifernih živaca, prenosi IFL Science. Trenutno su podaci o učinkovitosti ovog pristupa i dalje oskudni, no rani nalazi naveli su stručnjake na daljnja klinička ispitivanja.
Dugi COVID, odnosno post-akutne posljedice infekcije SARS-CoV-2 (PASC), može uključivati niz različitih simptoma uključujući maglu mozga, respiratorne komplikacije, nepravilnosti u otkucaju srca i poremećaj raspoloženja.
Slučaj s dva pacijenta
Pronalaženje jedinstvenog tretmana za tako heterogeno stanje čini se kao dugi rok, iako postoji razlog vjerovati da bi stimulacija mozga mogla pomoći u ublažavanju mnogih od ovih tegoba.
Na primjer, ranije se pokazalo da vrsta neurostimulacije poznata kao transkranijalna stimulacija istosmjernom strujom (tDCS) ublažava depresiju, jača pamćenje i poboljšava učenje. U međuvremenu, stimulacija vagusnog živca povezana je s povećanim fokusom i pažnjom te je čak rezultirala djelomičnim vraćanjem svijesti kod jednog pacijenta koji je bio u vegetativnom stanju 15 godina.
U kolovozu 2020., mala studija koja je uključivala samo dva pacijenta pružila je prve dokaze da stimulacija vagusnog živca (nVNS) može pomoći u liječenju respiratornih problema kod pacijenata s COVID-19.
“U slučaju 1, pacijent je koristio nVNS za ubrzavanje simptomatskog oporavka kod kuće nakon otpusta iz bolnice i bio je u mogućnosti prestati koristiti opioidne lijekove i lijekove za suzbijanje kašlja”, pišu autori studije.
“U slučaju 2, pacijent je doživio trenutno i dosljedno olakšanje od simptoma stezanja u prsima i kratkog daha, kao i poboljšanu sposobnost čišćenja pluća”, dodaju.
Svi prijavili manje simptome
Kako točno neurostimulacija donosi takve prednosti nije u potpunosti razjašnjeno, iako postoji dobar razlog vjerovati da aktivacija vagusa izaziva smanjenje upale. S obzirom da je upala glavno obilježje covid-19, čini se vjerojatnim da bi se ovaj pristup mogao pokazati korisnim u liječenju tog stanja.
Kako bi istražili, istraživači na Université Libre de Bruxellesu u Belgiji dali su nVNS za 20 dugih pacijenata s COVID-om u razdoblju od deset dana, objavivši svoje nalaze u svibnju prošle godine.
Svi su sudionici iskusili smanjenje simptoma kao što su umor i depresija, dok su također dobili mišićnu snagu i imali koristi od povećanja oksigenacije krvi.
Ipak, nije sve kako su očekivali
Međutim, suprotno očekivanjima istraživača, nVNS nije uspio dovesti do smanjenja proupalnih citokina. Stoga nagađaju da bi liječenje moglo pomoći u liječenju simptoma COVID-19 "resetiranjem" simpatičkog živčanog sustava - koji koordinira tjelesni odgovor "bori se ili bježi" - umjesto da priguši upalu.
S druge strane, istraživači sa Sveučilišta New York trenutno se spremaju provesti veće studije o tDCS-u kao potencijalnom liječenju dugotrajnog COVID-a, dok se očekuje da će još neobjavljena studija iz Brazila otkriti da tehnologija ubrzava oporavak hospitaliziranih pacijenata.
Kako istraživanje napreduje, znanstvenici se nadaju da će saznati više o tome kako neurostimulacija utječe na neurologiju pacijenata, dok u isto vrijeme produbljuje njihovo razumijevanje bioloških mehanizama koji stoje iza dugotrajne COIVD. U najboljem slučaju, ove studije će također dovesti do razvoja novih učinkovitih tretmana za stanje koje ne uključuje farmaceutske lijekove.