No, imunitet će oslabjeti i u nekim životnim situacijama, te tijekom starenja. Na to će utjecati preopterećenje na poslu, brige, posljedice akutnih bolesti i iscrpljenosti. Ipak bismo se trebali pridržavati nekih pravila kojima ćemo osnažiti svoj imunološki sustav i kad smo zdravi i smireni.
Da bismo ga očuvali, pomoći će konzumiranje nekih namirnica, ali i izbjegavanje drugih koje ga 'troše'. Otud i preporuka da se za povećanje obrambene sposobnosti organizma jedu hranjivi i lagani obroci, koji sadrže složene ugljikohidrate (tjestenina, riža, krumpir i kruh), važne masne kiseline (sjemenke sezama), esencijalne aminokiseline (soja), minerale (cink, bakar, selen) i vitamine (A, B6, C i E).
O tome treba voditi računa svaki put kad se sastavlja jelovnik, a to se malo po malo uvriježilo od vremena kad su spoznaje o vitaminima ili 'tvarima koje život znače' promijenile prehrambene navike. Pogotovo kad je dokazano da je preventivno uzimanje tih tvari smanjilo učestalost nastanka većine bolesti, te pridonijelo općem povećanju sposobnosti čovjekova organizma da se obrani od patogenih mikroorganizama - virusa i bakterija.
Pritom treba znati da se vitamini topivi u vodi (skupine B i vitamin C) ne mogu značajno uskladištiti u čovjekovu tijelu, pa su kraćeg roka trajanja i brže se izlučuju. To je razlog više da se za njih mora naći mjesta u dnevnim obrocima, ali se još ne bi smjelo zaboraviti ni na vitamine topive u ulju (A, D, E i K) koji se u organizmu dobro resorbiraju preko crijeva.
No, taj se prijenos može poremetiti zbog bolesti probavnog sustava, žuči i gušterače. Stoga se moraju konzumirati veće količine namirnica koje sadrže te vitamine, ili uzimati posebne dijetetske preparate u čijem sastavu imaju značajno mjesto.
Metabolizam masti
Ipak posebno treba naglasiti da je četverolist vitamina A, B6, C i E najvažniji osnaživač i čuvar čovjekova imunološkog sustava.
Tako i da vitamin A čine različiti oblici jednog kemijskog spoja, koji je nazvan retinoična kiselina. Pod tim se pojmom podrazumijeva skupina A vitamina, a važan je za formiranje i održavanje vida i osigurava razinu imunokompetentnih stanica u cirkulirajućoj krvi. Izvori su mu mlijeko, jaja i mliječni proizvodi, te povrće i voće. Ponajprije, zeleno lisnato (špinat, blitva, brokula) i žuto (mrkva, bundeva i marelica) bogato beta-karotenom, pigmentom koji se u organizmu pretvara u vitamin A.
Istodobno je vitamin B6 ili piroksin neophodan za dobro iskorištavanje proteina ili bjelančevina, a važnu ulogu ima i u metabolizmu lipida ili masti. Najviše ga ima u jetri, kvascu, mahunarkama, mlijeku i žitnim klicama, piše Slobodna Dalmacija.
Reprodukcija i mladost
Kad je riječ o vitaminu C - askorbinska kiselina sudjeluje u stvaranju kolagena, povećava iskorištavanje željeza iz gastrointestinalnog trakta, osigurava pravilnu obranu organizma jačajući imunološki sustav i djeluje u otklanjanju štetnih učinaka slobodnih radikala. Stoga njegov nedostatak uzrokuje pad obrambenih sposobnosti organizma i dovodi do infekcija. Izvori su mu voće (šipak, limun, naranča, mandarina, trešnja i dr.) i povrće (paprika, peršin, kupus, rajčica i dr.).
Vitamin E ili spojevi tokoferoli bitna su hranjiva tvar iz skupine antioksidansa, koji 'čiste' slobodne radikale nastale u redoks reakcijama u tijelu. Taj je vitamin važan i u održavanju osnovnih životnih funkcija (reprodukcije i mladosti).
