Tijekom širenja pandemije koronavirusa zabilježene su velike razlike u smrtnosti i broju zaraženih među pojedinim zemljama. Kao potencijalni uzroci tih razlika spominjali su se različiti sojevi virusa, zakašnjele mjere za sprječavanje širenja zaraze, efikasnost zdravstvenih sustava, no čini se da ima nešto i u geografiji.
Naime, države smještene u južnijim krajevima bilježe relativno malu smrtnost u odnosu na ostatak svijeta. Kako vrijeme prolazi, sve više slabi argument da je zaraza u te države stigla kasnije. Istraživanje Jonathana Rhodesa i Sreedhara Subramaniana sa Sveučilišta u Liverpoolu, otkriva kako bi izvor takvih razlika mogla biti količina vitamina D u organizmu.
Oni su uspoređivali tijek širenja zaraze u Australiji i Velikoj Britaniji. Tako je, primjerice, u Australiji do 10. ožujka bilo prijavljeno 100 slučajeva razlike, a 11 dana kasnije čak 1000. Sličan tijek širenja koronavirusa je imala i Velika Britanija. No, razlika je otkrivena u smrtnosti. Naime, do 3. travnja je Australija imala dvoje umrlih na milijun stanovnika, a Velika Britanija njih čak 68.
Faktor sunčeve svjetlosti
Znanstvenici su zatim promatrali geografski položaj zemalja i broj zabilježenih slučajeva smrti na milijun ljudi u njima te su otkrili da države koje leže ispod 35. sjeverne paralele, odnosno od Cipra prema jugu, imaju nisku stopu smrtnosti u odnosu na sjevernije države. S obzirom na to da tijekom godine države sjeverno od 35. paralele imaju manje sunčeve svjetlosti, a njihovi stanovnici time i nižu razinu vitamina D tijekom zime, znanstvenici su zaključili kako je upravo to važno za tijek bolesti i njen ishod.
No, postoji zamka u takvom zaključku. Naime, u skandinavskim zemljama nije zabilježen nedostatak vitamina D kod ljudi. Čak štoviše, oni naveliko troše tablete s dodatkom tog vitamina kako bi riješili taj problem. No, zato u Španjolskoj i Italiji, gdje ima mnogo više sunčeve svjetlosti, vlada nestašica vitamina D. To su ujedno i jedine dvije europske države s više od 200.000 zabilježenih slučajeva zaraze te najvećim brojem preminulih.
Važnost vitamina D
Ranija istraživanja povezala su nedostatak vitamina D s visokim krvnim tlakom, pretilošću i dijabetesom, odnosno značajkama povezanima s povećanim rizikom od teškog oboljenja, pa i smrti zbog koronavirusa. Uz to, dokazano je i da je vitamin D važan u regulaciji i suzbijanju citokinskog odgovora respiratornih stanica i makrofaga na patogene, što se najčešće manifestira kao upala. Naravno, nije dokazano da vitamin D može spriječiti zarazu koronavirusom, ali bi mogao biti vrlo važan u sprječavanju citokinskog odgovora i akutnog respiratornog sindroma, što je zapravo i najčešći uzrok smrti od koronavirusa.
"Švedsko ministarstvo zdravstva preporučuje da sve starije osobe trebaju uzimati 800 internacionalnih jedinica vitamina D dnevno jer to podiže imunološki sustav. Bilo bi zanimljivo da se u krvnim pretragama oboljelih od Covida-19 analiza i količina vitamina D", rekao je za JutarnjiNenad Bogdanović, neurogerijatar sa Sveučilišne klinike Karolinska, koji se bavi utjecajem vitamina D na imunološki sustav starijih osoba i zdravlje mozga tijekom demencije.
U svom nedavnom znanstvenom radu objavio je i podatak da nedostatak vitamina D smanjuje koncentraciju, pa i moždanu koru te naglasio kako bi se za dovoljnu količinu vitamina D u tijelu ljudi svaki dan trebali sunčati barem 15 minuta, a zimi ga uzimati kao dodatak. Znanstvenici sa Sveučilišta u Liverpoolu upozoravaju da je potrebno provesti hitno istraživanje o povezanosti vitamina D i težini oboljenja od COVIDA-19. Smatraju kako dotad ima dovoljno argumenata da vitamin D ima zaštitni učinak, pa preporučuju da vlade propišu obavezno uzimanje 1000 jedinica vitamina D na dan, pogotovo starijoj populaciji koja manje boravi na suncu.
11:21 https://www.rtl.hr/vijesti-hr/video/vijesti/385747/poznati-virolog-ima-novog-osumnjicenog-za-prenosenje-korone-ljudima-da-mi-netko-da-stotine-tisuca-dolara/
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
