Znanstvenici napominju da njihovo otkriće nije dokazalo da je dojenje glavni razlog za zdraviji tlak, već da su ustanovili još jednu dobrobit dojenja - ovaj put ne samo za bebe nego i za majke.
Liječnici preporučuju dojenje prvih šest mjeseci bebina života, a sljedećih pola godine kombinaciju dojenja i krute hrane. Dojenjem se djecu može zaštititi od određenih tegoba: ono je važna javnozdravstvena strategija kojom se sprečavaju dječja i majčina oboljenja i mortalitet beba. Majčino mlijeko sadrži optimalne hranjive sastojke potrebne u prvim mjesecima života te smanjuje rizik od akutnih i kroničnih dječjih bolesti. Tako, majčino mlijeko ojačava bebin imunitet, smanjuje opasnost od astme, gastroenteritisa i ekcema, osigurava pravilan razvoj čeljusti, smanjuje rizik od iznenadne dojenačke smrti, šećerne bolesti, bolesti srca, visokog tlaka itd.
Zanimljivo istraživanje
Na Sveučilištu Sjeverne Karoline su pratili utjecaj dojenja na 56.000 majki. Žene koje su dojile barem šest mjeseci, bile su manje sklone razvijanju hipertenzije 14 godina poslije u odnosu na majke koje su svoje bebe hranile na bočicu.
U obzir su uzeli i faktore poput prehrane, tjelovježbe ili navike pušenja, i na koncu zaključili da su ispitanice koje nisu dojile ili su pak dojile samo tri mjeseca, 25 posto sklonije razvijanju hipertenzije nego žene koje su dojile godinu dana.
Ipak, moguće je da je neki drugi faktor osim dojenja doprinjeo zaštiti od povišenog tlaka. Jednako tako, moguće je i da je ova povezanost između majke i djeteta utjecala na žene. Naime, studije su pokazale kako hormon oskitocin, koji se otpušta za vrijeme dojenja, dugotrajno utječe na krvni tlak žena.
