Hodajući ulicama Zagreba, primjerice, sve je teže naletjeti na nasmijano lice. Pritisnulo je ljude sa svih strana, ubi ih neimaština, briga za golu egzistenciju, nepravda s kojom se svakodnevno susreću, strah za sigurnost djece koju su ostavili u (ne)sigurnim hrvatskim školama, strah od mogućeg gubitka posla, briga za zdravlje... Stotinu je razloga za zabrinutost u Hrvatskoj danas. No, ne valja se prepustiti, treba navući osmijeh na lice, koristi su mnogobrojne.
Dr. Iva Stasiow, iz zagrebačkog Centra za psihološko savjetovanje, kao diplomirana psihoterapeutkinja ima što reći baš o osmijesima: 'U današnjem stilu življenja ljudi se manje smiju, što nikako nije dobro za cjelokupno psihičko i fizičko zdravlje. Čak i isforsiran osmijeh djeluje pozitivno i opuštajuće na cijelo tijelo.
Osmijeh je učinkovit lijek za naše tijelo, snižava razinu stresa, podiže cjelokupnu energiju, jača obrambeni (imunološki) sustav i sprečava psihičke promjene i bolesti. Smijeh donosi i druge koristi, kao što su udisanje veće količine zraka, poboljšanje cirkulacije, probave, metabolizma i rada mozga. Čak i promišljeni osmijeh ima gotovo isti učinak kao i spontani. S obzirom na tu činjenicu, postoje razne grupe, udruge, tečajevi "smijanja" s ciljem postizanja svih pozitivnih učinaka smijeha na tijelo i psihu. Uz osmijeh je i komunikacija bolja i opuštenija. Nestaju crna razmišljanja, a dolaze vesele i razigrane misli. Osmijeh je zarazan, brzo s jednih usana prelazi na druge. Doktorica nam je pojasnila i da je smijeh instinktivna aktivnost, svojstvena samo ljudima, te zapravo reakcija na vedar, radostan ili šaljiv izazov. Je li onda problem upravo u nedostatku ovih pozitivnih izazova? Ne možemo za sve kriviti druge, jer smijeh je i odraz našega raspoloženja, zdravlja i sposobnosti uživanja u životu. 'Smijeh izražava našu sreću i radost, uklanja tugu, ružne emocije, osjećaj umora, zabrinutost, te pomaže da nas preplave ugodne emocije i doživljaji', zaključila je doktorica.
Osmijeh je učinkovit lijek za naše tijelo, snižava razinu stresa, podiže cjelokupnu energiju, jača obrambeni (imunološki) sustav i sprečava psihičke promjene i bolesti. Smijeh donosi i druge koristi, kao što su udisanje veće količine zraka, poboljšanje cirkulacije, probave, metabolizma i rada mozga. Čak i promišljeni osmijeh ima gotovo isti učinak kao i spontani.
Neke kulture sklonije su osmjehivanju
'Postoje narodi, kulture i ljudi koji se više smiju i oni koji se manje smiju, a na to najviše utječe podneblje u kojem ljudi žive. Postoje takozvane plave ili "sretne" zone na cijelome svijetu, što je posljedica kulture, naslijeđa, odgoja, obrazovanja, dobi, spola... Naprimjer, mala djeca se 40 puta više dnevno nasmiju od odraslih ljudi, a ljudi koji žive uz more smiju se pet puta više od kontinentalaca', kaže dr. Stasiow.
Možemo li se ugledati na one koji imaju kulturu osmijeha? Uzmimo za primjer Tajland, državu koja je u turističkim vodičima prikazana kao 'Zemlja osmijeha'. Pa iako je to sve rjeđe u gradu kao što je Bangkok (no i tamo će vam, navodno, svatko uzvratiti osmijeh ukoliko se osmjehnete prvi), u ruralnim područjima turisti će shvatiti da taj slogan ima svoje temelje u stvarnosti.
Posjetitelji, stoga, zaključuju da su Tajlanđani vrlo sretni ljudi. No, tamo se radi naporno i ljudi mjesečno zarađuju oko 200 američkih dolara. Zašto se onda toliko smješkaju? Smatraju da je osmijeh najprikladnija reakcija u najvećem broju slučajeva. Primjerice, ukoliko se sudarite s Tajlanđaninom u baru i on vam prolije piće, vjerojatno će vam se osmjehnuti. Osmijehom pokazuju sreću, ali i sram, strah, napetost, žaljenje, rezignaciju. Imaju čak 13 različitih riječi za specifičnu vrstu osmijeha. Jedan od njih znači 'toliko mi je loše da se mogu i osmjehnuti.'
