“Nas kao naciju karakterizira veliko opterećenje kroničnim nezaraznim bolestima koje proizlaze iz loših životnih navika, kao što su debljina, pušenje, pijenje alkohola, tjelesna neaktivnost i nepravilna prehrana. Kad se uspoređujemo s drugim zemljama, po debljini i dijabetesu smo vodeći. Kod pušenja smo na sedmom mjestu. Konzumacija alkohola nam je na devetom mjestu, po Eurostatovoj ljestvici”, rekla je Ivana Pavić Šimetin za N1.
Dodala je i da se žene približavaju muškarcima u Hrvatskoj po pušenju: “Kad je riječ o pušenju, U Hrvatskoj je pušenje u porastu ili stagnira, dok je u zemljama zapadne Europe u padu. Europski prosjek je 19%, dok u Hrvatskoj svakodnevno puši 22% osoba."
Depresija među Hrvatima
Pavić Šimetin je istaknula da je Hrvatska deveta među zemljama EU-a po riziku od depresije: "Imamo jako puno hitnih prijema i veliki broj hospitalizacija. Nužan nam je preokret prema ranom otkrivanju kako bi se pomoć počela pružati kada još nije potrebna hospitalizacija. Dobra je stvar što smo, pri sistematskim pregledima, krenuli u osmom razredu i prvom razredu srednje škole s probirom rizika o mentalnom zdravlju. Školski liječnik provodi upitnik za dijete, boduje ga i onda ona djeca s povećanim rizikom dobiju dodatni razgovor i daljnju obradu. Ključno nam je rano otkrivanje bez da djeca sama izraze probleme. Djeca skrivaju probleme, možda čak i suicidalne misli."
Osvrnula se i na vršnjačko nasilje u školama: "Rizična ponašanja počivaju na niskoj razini mentalnog zdravlja. Netko tko je potišten i nezadovoljan ulazit će u rizike u smislu pušenja, pijenja i drugih sredstava – radi samog liječenja, ali i radi pripadnosti grupi vršnjaka. Kod neke djece se rizična ponašanja mogu predvidjeti. Važan je indikator neprihvatljivo ponašanje i pogoršanje školskog uspjeha. Tu je i splet drugih rizika, poput upotrebe energetskih pića koja mogu biti negativni okidač za agresivno ponašanje jer potiče adrenalin s impulsivnošću i nemogućnosti kontrole. Uz to uvijek idu i poteškoće s koncentracijom i loš školski uspjeh."
Odaziv muškaraca je slab
Liječnica ističe da se poziva ljude na probir na rak debelog crijeva, ali je odaziv jako slab, osobito kod muške populacije. Hrvati se boje kolonoskopije ili ne žele ni znati da su bolesni. Liječnica Ivana Pavić Šimetin poziva na osvještavanje zbog mogućnosti kvalitetnijeg života ako se pravovremeno reagira, a potiče i na pregledavanje madeža.
Dodala je da je odaziv žena na mamografiju velik te da se odazivaju samoinicijativno i redovito na papa test: "Moramo uvesti HPV testiranje paralelno sa papa testom."
“Ključna je edukacija od najranije dobi jer ako vodimo računa od vrtića na četkanje zubi, nepušenje, tjelesnu aktivnost, pravilnu prehranu. Samo tako ćemo stvoriti naciju koja će imati zdravstvenu pismenost razvijenu da kad dođe u odraslu dbo može nositi zdravlje nacije dalje", zaključila je.
