Vrijedi i obrnuto, no hrana koju jedemo sasvim sigurno utječe na raspoloženje. Može li u tom slučaju prehrana biti pomoć kod depresije? Kriva je pretpostavka da jedna specifična namirnica može riješiti depresiju. Često se može čuti da čokolada liječi depresiju, što nije točno, ali vrijedi da čokolada ili npr. banana različitim mehanizmima mogu utjecati na raspoloženje. Svaku namirnicu treba promatrati u kontekstu sveukupne prehrane.
arti-201009220507006Ono što se preporučuje osobama s depresijom i niskom tolerancijom stresa je mediteranska prehrana - obilje svježeg voća i povrća, mahunarke, bademi i orasi, maslinovo ulje, riba, plodovi mora i male količine crvenog mesa. To potvrđuju i istraživanja u kojima je promatrana povezanost mentalnog zdravlja i prehrambenih navika gdje su bolje rezultate na testovima općeg mentalnog zdravlja postigle osobe s više voća, povrća i cjelovitih žitarica u prehrani. Omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina u prehrani suvremenog čovjeka je previsok i iznosi 15:1, a smatra se da bi trebao biti znatno niži, 5-10: 1. Unos omega-6 masnih kiselina bi trebalo smanjiti, a glavni izvori su namirnice životinjskog podrijetla i biljna ulja suncokreta, kukuruza i soje.Prehrana bogata složenim ugljikohidratima i s umjerenom količinom proteina ima povoljan učinak na podnošenje stresa. Prednost imaju složeni ugljikohidrati iz proizvoda od cjelovitih žitarica, mahunarki i povrća i proteini mršavog mesa, mesa peradi i ribe.
Riba je važan izvor omega-3 masnih kiselina, a drugi dobri izvori su lupinasto voće (orasi) i povrće. Važan je i omjer unosa omega-6 i omega-3 masnih kiselina jer modulira metabolizam eikozanoida i citokina što ima ulogu u prevenciji i ublažavanju depresije. Omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina u prehrani suvremenog čovjeka je previsok i iznosi 15:1, a smatra se da bi trebao biti znatno niži, 5-10: 1. Unos omega-6 masnih kiselina bi trebalo smanjiti, a glavni izvori su namirnice životinjskog podrijetla i biljna ulja suncokreta, kukuruza i soje. Važno je naglasiti da su najdjelotvornije trajne promjene u prehrani i pokazalo se da posebno povoljan učinak ima dugoročan veći unos omega-3 masnih kiselina odnosno ribe. Koju hranu izbjegavati? Nova studija, provedena na 3 486 ispitanika prosječne dobi 50 godina otkriva da učestala konzumacija industrijski obrađene, procesirane hrane povisuje rizik od depresije. Studija je također pokazala da najčešće konzumirana procesirana hrana uključuje suhomesnate proizvode, čokoladu, kupovne deserte i rafinirane žitarice. Za sada nije jasno zašto ova hrana ima nepovoljan učinak na mentalno stanje, no smatra se da dio odgovora leži u činjenici da ljudi koji jedu puno ovakve hrane manje vode brigu o svojem zdravlju.
http://www.vitamini.hr/
Vezani članci:
arti-201012310388006 arti-201010130044006 arti-201011190714006
