U slučaju da vam hrana služi kao bijeg od teških situacija, posežete za tzv. "utješnom" i visokokaloričnom hranom te nastavljate jesti čak i nakon osjećaja sitosti, tada ste najvjerojatnije postali žrtva emocionalnog prejedanja.

Emocionalno prejedanje odnosi se na prekomjerno konzumiranje hrane kao vrsta odgovora na negativne emocije, poput anksioznosti ili stresa. Prejedanjem pokušavamo preusmjeriti pažnju s neugodnih misli i briga na trenutne tjelesne senzacije, što naposljetku rezultira privremenim smirenjem određenih emocija. Upravo je emocionalno prejedanje jedan od mogućih uzroka neuspješnog održavanja normalne razine tjelesne mase tijekom procesa transformacije. Takav se način konzumacije hrane najviše pojavljuje u tinejdžerskoj ili odrasloj dobi, a vrlo rijetko kod djece. Pojedina istraživanja pokazuju da čak u 75% slučajeva jedemo jer smo vođeni emocijama, a ne zato što smo uistinu gladni.

U emisiji "Život u balansu", kroz primjer jednog prosječnog pretilog Hrvata, pokazujemo koliko je mentalna snaga ključna za promjenu životnih navika, a time i prestanak emocionalnog prejedanja.

Biološki i kulturni fenomen

Postoji biološka povezanost između emocionalnog prejedanja i stresa, s obzirom na to da se u napetim situacijama stvara hormon kortizol koji povećava želju za slatkom, slanom ili masnom hranom.  Također, prisutan je i kulturni aspekt koji se očituje u društvenom isticanju hrane kao sredstva za poboljšanje raspoloženja, a to se posebice može vidjeti i u reklamama brojnih brandova.

Razlozi prejedanja

Negativne emocije

U slučaju negativnih emocija, poput tuge, stresa ili depresije, hrana predstavlja određenu vrstu bijega.  Istraživanja su pokazala da simptomi depresije i psihološki stres povećavaju rizik od takvog načina konzumacije hrane. Ipak, postoje i slučajevi u kojima negativni osjećaji uzrokuju gubitak apetita, što također može biti vrlo problematično.

Nejasna granica između fizičke i emocionalne gladi

Kod emocionalnog prejedanja često je teško prepoznati je li uistinu riječ o fizičkoj potrebi za hranom, s obzirom na to da smo se tijekom odrastanja uglavnom oslanjali na vanjske, a ne na tjelesne znakove. Primjerice, u dječjoj dobi rečeno nam je da smo s obrokom završili kad je tanjur prazan, umjesto da su nas učili da je glavni pokazatelj osjećaj sitosti.

Dijeta

Restriktivna dijeta jedna je od najčešćih okidača emocionalnog prejedanja, zbog gladi koja uzrokuje negativne emocije poput ljutnje i razdražljivosti.

Teškoće s izražavanjem emocija ili nedostatak podrške

Određene su studije pokazale da pojedinim osobama hrana predstavlja glavni način regulacije svojih osjećaja, bilo zbog neznanja kako izraziti emocije, bilo zbog nedostatka socijalne podrške.

Kako spriječiti emocionalno prejedanje?

1. Promjena prehrane: Opskrbite se hranom bogatom vitaminom D koja je zdravija za vaš organizam, a pritom i poboljšava raspoloženje. Preporučuje se konzumacija mlijeka, žitarica, jaja, gljiva i ribe. Također, citrusi poput mandarina svojim ugodnim mirisom mogu ublažiti stres, ali i jačaju imunitet zbog velike količine vitamina C.
2. Ne dopustite da glad prevlada: Pobrinite se da redovito konzumirate hranu kako ne biste uzrokovali prevelik osjećaj gladi, a time i osjećaj razdražljivosti. U slučaju da se želite dulje osjećate sitima, vrlo dobra opcija su proteini.
3. Budite svjesni: Važno je sve više obraćati pozornost na vrstu hrane kojom punite svoj hladnjak, pa je preporučljivo da izbacite grickalice koje nerijetko mogu izazvati emocionalno prejedanje.
4. Razvoj boljih strategija suočavanja: Umjesto korištenja hrane kao bijeg od negativnih emocija, počnite u svoju svakodnevicu uvoditi razne aktivnosti koje pomažu pri regulaciji emocija. Primjerice, bavite se nekom fizičkom aktivnošću, uvedite određene tehnike disanja, razgovarajte s bližnjima, vodite dnevnik…
5. Psihološka podrška: Kod emocionalnog prejedanja veliku ulogu igra dijalektička bihevioralna terapija. Kod takve terapije pokušava se pronaći ravnoteža između ekstremnih misli, ali i prihvatiti svoje loše obrasce ponašanja. Razgovorom sa stručnom osobom cilj je promijeniti svoje dosadašnje ponašanje te postati više svjestan vlastitih misli, emocija i djelovanja.

Emocionalno prejedanje još je jedna pojava koja pokazuje da je upravo mentalna priprema jedna od ključnih stavaka uspješne fizičke transformacije. O načinima prevladavanja psiholoških nedaća uči i sudionik emisije "Život u balansu" u kojoj ćete naučiti i nešto više o zdravim navikama, tjelesnim aktivnostima i nutritivno bogatoj prehrani.

Sve izazove s kojima se Luka Veljković suočava možete gledati na službenom RTL-ovom Youtube kanalu, a svaku od pet epizoda možete gledati i na portalu Net.hr.

Nakon završetka emisije razvoj Lukine fizičke transformacije moći ćete pratiti kroz program "Pokretanje nacije".

Za kraj – pitanje za vas – kako se vi suzdržite za Božić?

POGLEDAJTE VIDEO Psihologinja: 'Bitno je raditi na sebi i biti svjestan da loši dani neće trajati zauvijek'