Tzv. Raspored 1 primjenjuje se samo na tvari za koje se smatra da imaju visoki potencijal za zloupotrebu, a istovremeno nemaju medicinsku primjenu.
U svom izvještaju DEA tvrdi da kratom, točnije njezini aktivni alkaloidi mitraginin i 7-hidroksimitragin "predstavlja neposrednu opasnost za javnu sigurnost".
Međutim, bez originalnog znanstvenog istraživanja koje bi ispitalo učinak biljke na ljude, neki kažu ovaj zaključak je nepravedan, a može čak i lišiti svijet korisnog lijeka za ovisnosti o drogama.
Smanjuje osjećaj boli
Kratom je biljka koja raste u jugoistočnoj Aziji, a može konzumirati u prahu, u kapsulama ili u obliku tekućine. Navodno ima učinak poput opioida, s obzirom na činjenicu da se i mitraginine i 7-hidroksimitragine vežu na opioidne receptore u središnjem živčanom sustavu, što dovodi do smanjenja osjećaja boli.
Međutim, za razliku od drugih opioidnih droga, kao što je heroin, sastojci kratoma u studijama s glodavcima pokazali su se neadiktivneima i nisu u ponašanju pokazivali nuspojave uobičajeno povezane narkoticima.
Zbog toga mnogi upravo ovu biljku vide kao savršeni alat za ovisnike o heroinu koji pokušavaju ostati čisti, jer sprečava pojavu simptoma sustezanja, a istovremeno ne pojačava fizičku ovisnosti o drogama.
Nakon prijave neželjenih nuspojava, kratom su već pojedinačno zabranile neke američke savezne države
Analgetik jači od morfina
Ipak, to ne znači nužno da je kratom je bezopasan. Za početak, za 7-hidroksimitragin je utvrđeno da je jači analgetik od morfina, što znači da uzimanje prevelike doze potencijalno može biti opasno.
Međutim, poata je u tome što je potrebno provesti više istraživanja na ljudima, a ne samo glodavacima. Bez toga jednostavno nećemo znati koliko je kratom zapravo siguran ili opasan.
U međuvremenu, DEA navodi nekoliko prijavljenih incidenata negativnih učinaka na zdravlje koji proizlaze iz upotrebe kratoma. Oni obuhvaćaju i nekoliko smrtnih slučajeva - iako su dokazi za te tvrdnje nisu osobito jaki.
Na primjer, jedna od studija koju spominje DEA opisuje smrt 17-godišnjeg ovisnika o heroinu za kojeg se znalo da koristi kratom, ali se biljka ne krivi izravno za njegovu smrt, nego se navodi da je njegov smrt nastupila kao rezultat "mogućeg trovanja kratomom".
Sve u svemu, čini se da je DEA je malo previše brzopleto ovaj biljni suplement stavila izvan zakona, iako je u emailu Gizmodu predstavnik Agencije priznao da mjera donešena samo kako bi znanstvenici dobili više vremena za provođenje više istraživanja učinka kratoma, a ne kao trajna zabrana.
Međutim, kao što povijest pokazuje, sve tvari koje je DEA označila kao Raspored 1 kao da su završile u crnoj rupi, jer je vrlo malo droga naknadno postalo dekriminalizirano jednom kad su dospjele na listu klasificiranih supstanci.
