Epidemiolozi Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' dokazali su istraživanjima da su riđe voluharice i žutogrli šumski miševi s Medvednice uzročnici izbijanja prošlogodišnje epidemije tzv. mišje groznice u Zagrebu.
Analizom je utvrđeno da se radi o istim virusima kod ljudi i glodavaca što je nedvojbeni dokaz da su sitni glodavci s Medvednice odgovorni za izbijanje epidemije hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom (HVBS-a), priopćio je Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.
Bolest u ljudi u Hrvatskoj uzrokuju dvije vrste hantavirusa: Puumala (PUUV) i Dobrava (DOBV). Virus Puumala, koji je uglavnom odgovoran za izbijanje prošlogodišnje epidemije kod ljudi, pronađen je u 77,4% riđih voluharica, dok je virus Dobrava dokazan u 9,8% žutogrlih šumskih miševa i od njega je oboljelo svega nekoliko ljudi, objasnila je pročelnica Odjela za znanstvena istraživanja klinike Dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić.
Hantavirusi se prenose udisanjem zraka u kojem se nalaze izlučevine glodavaca. Radi se o bolesti s vrućicom, oštećenjem rada bubrega, ponekad krvarenjima (hemoragija) te drugim smetnjama, kojiput veoma teškoj, uz potrebu bolničkog liječenja, ali nije prenosiva s čovjeka na čovjeka, napominju iz Službe za epidemiologiju HZJZ.
Bolest je kod nas stalno prisutna različitom učestalošću od godine do godine, ali je 2012. godine izbila velika epidemija koja je zahvatila oko 200 ljudi. Epidemija je počela u siječnju na Medvednici, a do kraja ljeta su zabilježeni slučajevi HVBS-a u većem dijelu kontinentalne Hrvatske.
Stoga je Klinika za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' provela istraživanja u suradnji s Uredom za upravljanje u hitnim situacijama grada Zagreba te Šumarskim Fakultetom i Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Na osam lokaliteta na četiri različite nadmorske visine Zagrebačke gore ulovljene su 53 riđe voluharice te 61 žutogrli šumski miš. Dokazivanje hantavirusa rađeno je visokoosjetljivom molekularnom metodom lančane reakcije polimerazom.
Kako dr. Markotić objašnjava, glodavci su "rezervoari hantavirusa", tj. virus se u njima razmnožava, ali ne uzrokuje domaćinu nikakve simptome bolesti. "Rezervoar virusa" Puumala je riđa voluharica (Myodes glareolus), a "rezervoar virusa" Dobrava je žutogrli šumski miš (Apodemus flavicollis).
Zbog dokaza da velika brojnost sitnih glodavaca i velika stopa njihove inficiranosti s hantavirusima može dovesti do pojave epidemije u ljudi, važno je pratiti brojnost populacije sitnih glodavaca i odrediti na kojim područjima su prisutni patogeni virusi, kako bi se mogle predvidjeti potencijalne epidemije. Ovo se osobito odnosi na područja kao što je Medvednica, koje posjećuje veliki broj ljudi, a istovremeno su staništa za brojne vrste glodavaca koji mogu biti prenosioci raznih patogena, dodaje Alemka Markotić.
Epidemiolog Borisav Aleraj napominje da u godinama velikog namnažanja glodavaca gotovo svatko tko prođe nekom šumom može među lišćem i korijenjem uočiti glodavca koga obično prepoznaje kao "miša" . "Miš" je, u stvari, riđa voluharica koja je dnevna životinja, dok su šumski i žutogrli miševi oprezne noćne životinje. Riđa voluharica se odlikuje lijepim, na leđima crvenkastim krznom, a najlakše ju je razlikovati od miša po tome što ima razmjerno kratak rep, dodaje Aleraj.
Upravo je riđa voluharica najveći uzročnik epidemije hemoragijske groznica s bubrežnim sindromom. Ta bolesti s vrućicom oštećuje rad bubrega, ponekad ju prate krvarenja i druge smetnje, a ponekad se razvija u veoma težak oblik, koji traži bolničko liječenje.
Izletnici trebaju čuvati svoju hranu i piće od glodavaca, ne ostavljati ju izravno na tlu, održavati higijenu ruku, izbjegavati piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokvica, i izbjegavati odmaranje izravno na šumskom tlu. Ljudi koji žive ili rade u šumi, ako je već došlo do obolijevanja ljudi, trebaju poduzeti dezinfekciju stambenih prostora podova ili prostora gospodarskih zgrada pa i materijala koji se u njima koristi kao što je stelja, napominje dr. Aleraj.
