Znanstvenici su se fokusirali na dva specifična područja mozga - prednji cingularni korteks i medijalni prefrontalni korteks, oba vrlo važna u procesu donošenja odluka i fleksibilnosti ponašanja, kao i u procesu zadržavanja pozornosti i sjećanja te, s druge strane, donošenju odluka, sposobnosti empatiji i samoreguliranju emocija.

Posebna tehnika meditacije nazvana gimnastika transformacije tijela i duha temelji se na vježbama relaksacije, disanja, mentalne vizualizacije i pravilne posture tijela. Tehnika omogućuje jednostavniji pristup meditaciji koja zahtijeva kontrolu misli, tvrde američki znanstvenici.

Nakon pet dvadesetminutnih seansi koje vodi instruktor, većina polaznika zamijetila je značajno smanjenje osjećaja stresa, tjeskobe, depresije, bijesa, umora, kao i bolju fokusiranost. Zamijetili su i poboljšanja na emocionalnom, kognitivnom i socijalnom planu.

Brojne koristi meditacije

Znanstvenici zagovaraju redovno prakticiranje meditacije kako bi se pojedinac što uspješnije uhvatio u koštac s fizičkim i emotivnim poteškoćama.

Meditirajući uspijeva svjesno upravljati svojim mislima i emocijama. Ustanovili su i da koristi od ove metode mogu imati i osobe koje pate od pomanjkanja pozornosti, od hiperaktivnosti ili teško usvajaju nova znanja. Ističu da to osobito može koristiti učenicima i studentima.

Ranije provedena američka studija čiji su rezultati objavljeni u časopisu Translational Psychiatry ukazala je na to da kombinacija seansa meditacije i sporta dvaput tjedno tijekom dvomjesečnog razdoblja smanjuje simtpome depresije za 40 posto.

Ne treba zaboraviti da je jedan od oblika meditacije i autogeni trening koji se često ne navodi među meditativnim tehnikama. Češće ga nazivaju vježbanjem ili opuštanjem, a razlog je u tome što je autogeni trening razvio zapadnjak, njemački neuropsihijatar J.H. Shultz.