Neki ljudi, za koje se procjenjuje da su otprilike 10-30 posto onih koji obole od Covida-19, trpe trajne simptome koji se kolokvijalno nazivaju "dugi Covid". Zašto se neki ljudi brzo oporave, dok drugi imaju simptome mjesecima? Pokazalo se da je ovo pitanje jedno od najizazovnijih koje se pojavilo tijekom pandemije koronavirusa.

Iako još nema konačnog odgovora, postoji nekoliko vodećih teorija koje su iznijeli istraživači širom svijeta. Science Alert donosi što smo naučili o dugom Covidu i koji su nam najnoviji dokazi u prilog tome do sada.

Što je dugi Covid?

Ne postoji univerzalno prihvaćena definicija dugog Covida jer je to novi fenomen. Radna definicija je da je to pojam koji se koristi za opisivanje situacije u kojoj ljudi imaju niz trajnih simptoma nakon Covida-19.

Najčešći simptomi koji se mogu čuti su umor, otežano disanje, bol u prsima, lupanje srca, glavobolja, moždana magla, bolovi u mišićima i poremećaji spavanja. Ali također mogu uključivati vrlo raznolike simptome poput gubitka mirisa i okusa, povećane brige, posebice u vezi s nečijim zdravljem, depresije i nesposobnosti za rad i društvenu interakciju. Kod nekih od tih ljudi kao da postoji proces koji utječe na svaki dio njihova tijela.

Još jedna značajka mnogih je prekid veze između težine njihove početne Covid bolesti i razvoja značajnih i trajnih simptoma tijekom oporavka. Većina pacijenata u klinici autora ovog članka u početku je imala blažu bolest, često su bili mlađi od onih koji su bili hospitalizirani i bili su zdravi i aktivni prije nego što su oboljeli.

Bez obzira na specifične simptome, mnogi su pacijenti zabrinuti da je infekcija trajna te da su nastala trajna oštećenje, a pritom su uplašeni i frustrirani jer im se stanje ne poboljšava. Do sada nije proneđen ni jedan specifičan test koji bi objasnio simptome post-Covida. To je potvrdilo stajalište da su kod većine pacijenata dugotrajni simptomi Covida vjerojatno povezani sa složenom interakcijom fizičkih i psiholoških procesa koji su nastali nakon iznenadne upale izazvane infekcijom.

Kako se može liječiti?

Liječenje stanja je izazovno s obzirom na to da ne postoji konačni klinički test koji bi utvrdio ima li ga netko, a još uvijek nema standardnog liječenja. Osobe s blagim simptomima možda neće trebati liječenje, već samo validaciju i informacije.

Ostali s težim ili trajnijim simptomima treba više. Nudeći kliničku njegu uz podršku koordiniranog tima stručnjaka, multidisciplinarne klinike za dugi Covid osiguravaju pacijentima najbolju dostupnu njegu bez beskrajnog tereta višestrukih neovisnih konzultacija.

Te se klinike koriste holističkim pristupom i grade znanje o najboljim strategijama koje vode oporavku. Uključuju timove stručnjaka poput respiratornih liječnika, reumatologa, imunologa, fizioterapeuta, a u nekim slučajevima i psihologa i psihijatara. Razvrstani program vježbanja često je koristan.

Za većinu ljudi ishodi su dobri. Nakon devet mjeseci, polovica pacijenata autora ovog članka vratila se gotovo normalnoj aktivnosti i bili su pušteni iz klinike kući. Međutim, postoji skupina pacijenata koji se sporije oporavljaju. Često su mladi i prethodno su odlično funkcionirali. Imaju ograničenu sposobnost za rad, vježbanje i druženje. Njihov se povratak na posao i drugim aktivnostima mora pažljivo planirati i moraju paziti da prebrzo ne rade previše.

Što uzrokuje dugotrajni Covid?

Još ne znamo zašto neki ljudi dobivaju dugi Covid, dok se drugi oporave nekoliko tjedana nakon zaraze. Da je to jednostavno povezano s ozbiljnom Covidom-19, to bi nam dalo tragove. Ali nije, budući da smo vidjeli da i osobe s blagom bolešću završavaju sa simptomima dugog Covida, baš kao i ljudi na intenzivnoj njezi.

Međutim, postoje neke ideje koje su iznijeli istraživači širom svijeta, što uključuje ideju da bi dugotrajni Covid mogao biti posljedica pogrešnog pucanja imunološkog sustava i prekovremenog rada nakon infekcije. Jedan trag koji podupire ovu teoriju je da neki ljudi koji pate od dugog Covida kažu da se njihovi simptomi znatno poboljšaju nakon što se cijepe protiv koronavirusa.

To snažno sugerira da su različiti simptomi dugog Covida izravno povezani s našim imunološkim sustavom. Moguće je da cjepivo može pomoći preusmjeravanjem imunološkog sustava na pravi put, izravnom aktivacijom određenih imunoloških stanica poput T stanica (koje pomažu u poticanju proizvodnje antitijela i ubijanju stanica zaraženih virusom) ili urođenih imunoloških stanica koje ispravljaju to pogrešno pucanje imunološkog sustava.

Druga je teorija da u tijelima ljudi s dugim Covidom postoji mali, postojani "virusni rezervoar" koji se uspješno skriva dijagnostičkim testovima ili ostaci malih virusnih fragmenata s kojima se tijelo nije bavilo. Ti rezervoari nisu zarazni, ali mogu dosljedno aktivirati imunološki sustav. Cjepivo može pomoći usmjeriti imunološki sustav na prava mjesta kako bi se uklonio ostatke virusa.

Iako još nije moguće sa sigurnošću reći da će cjepivo pomoći svima, nema dokaza da podizanje imunološkog odgovora pogoršava stvari. Ako ništa drugo, vjerojatno će poboljšati stvari. Također, dugi Covid bi mogao biti kombinacija ova dva stanja ili mnogo različitih elemenata. Zaključak je da je još potrebno istraživati fenomen jer je još uvijek u ranoj fazi. Još nema lijeka, ali možemo upravljati simptomima oboljelih i poticati sve da primje cjepivo protiv koronavirusa, piše Science Alert.