Osim hormona serotonina, oksitocina i endorfina, nazvanih 'hormonima sreće' tu se nalazi i dopamin. Dopamin izrazito utječe na ljudsko ponašanje pa su tako mogući psihološki problemi u slučaju nedostatka.
Kakvi bismo bili bez dopamina u organizmu
Ovaj hormon se naziva i nagradnom kemikalijom jer pruža dobar osjećaj i emocionalnu sreću. On šalje signale zadovoljstva i uzbuđenja u mozak. Najviše se osjeća njegova prisutnost u dobrom osjećaju. Normalna razina dopamina utjecat će na vaše ponašanje pa ste radi njega uzbuđeni, privlačni, strastveni, veseli, energični pa čak i euforični. Dopamin se često naziva i hormonom ljubavi jer se smatra kako radi njega postajemo ovisni o osobi koju volimo. Pozitivno svojstvo mu je i da smanjuje razinu inzulina te ima antikancerogeno svojstvo. Radi svojih svojstava dopamin utječe na svakodnevicu čovjeka. Normalna razina tog hormona pomaže u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti, osjećaja sreće, boljem i kvalitetnijem snu, lakšem učenju i pamćenju te boljem i lakšem fokusiranju.
Niska razina dopamina uzrokovat će sve suprotno od dobrog osjećaja - emocionalnog i fizičkog. Manjkom dopamina dogodilo bi se ovo:
- stalna tuga
- nesanica i loša kvaliteta sna
- bezvoljnost
- lijenost
- depresija
- manjak interesa za aktivnosti
- gubitak apetita
- nastanak kroničnih bolesti
- gubitak pamćenja
- manjak empatije
- manjak seksualne želje
- želja za kofeinom i nikotinom
Bez dopamina u organizmu ne bi imali dovoljno motivacije za ispunjavanje kratkotrajnih i dugotrajnih ciljeva. Taj hormon jedan je od glavnih razloga radi kojih vrsta preživljava. Motivacija koju su naši preci imali za traženje hrane i novih načina preživljavanja dolazi radi tog hormona. Istraživanja su pokazala kako manjak dopamina na laboratorijskim miševima uzrokuje njihovu bezvoljnost do te razine da su radije umrli od gladi nego tražili hranu koja im je bila relativno dostupna.
Nedostatak dopamina uzrokuje psihičke smetnje
Svi navedeni simptomi nedostatka dopamina mogu imati uzrok u drugoj i težoj bolesti, pa je nužno primijetiti promjene u organizmu. Poremećaj u lučenju dopamina se često veže uz psihijatrijske dijagnoze kao što je šizofrenija. Osim toga niske razine dopamina mogu uzrokovati poremećaj hiperaktivnosti i pažnje, ali i razlog za nastanak ovisnosti.
Najčešće ovisnosti koje nastaju radi poremećaja lučenja dopamina su ovisnost o pornografiji, internetu, kockanju, alkoholu, šopingu i druge. Do njih dolazi jer mozak traži što više dopamina pa ga nadoknađuje dok osoba radi stvari koje joj stvaraju ugodu.
Povisite razinu hormona sreće u organizmu
Istraživanja su pokazala kako čovjek najvišu razinu dopamina može prirodno doživjeti prilikom orgazma. Izlučivanjem dopamina u organizmu aktiviramo nagradne puteve. Manjak ovog hormona objašnjava i neobjašnjiva želja za nekom hranom. U tim slučajevima mozak zapravo žudi za dopaminom koji će nastati kada se "nagradimo" na primjer čokoladnom tortom. Odličan primjer za to je tjelesna aktivnost i hrana.
Svakodnevno vježbanje od 10 minuta poboljšat će cijelo opće stanje vašeg organizma. Osim što će se izlučivati hormoni sreće koji će utjecati na vaše raspoloženje, tijelo će vam biti zahvalno. Hodanje, trčanje ili rastezanje svakog dana pomoći će zdravlju cijelog živčanog, krvožilnog i mišićnog sustava. Preventivno vježbanje utjecat će na kvalitetnije i brže oporavljanje nakon bolesti, ali i fizičkih ozljeda.
Ova hrana može pomoći
- visokoproteinska hrana - ovo uključuje kravlji sir, piletinu, nemasno meso, jaja, riba, soja i grahorice. Proteini će, uz aminokiseline pomoći stvarati dopamin i noradrenalin.
- omega 3 masne kiseline - one se nalaze u morskoj hrani kao što su skuša, losos, tuna, sardine i haringa. One će utjecati na lučenje neurotransmitera. U morskoj hrani nalazi se i visoka razina esencijalnih masnih kiselina, dobar kolesterol i zasićene masnoće
- voće - posebno jabuke i lubenice. Jabuke sadrže antioksidans kvercetin. Istraživanja su pokazala da je također dobar u prevenciji raka. Lubenice su bogate vitaminima A, B i C koji će poboljšati imunitet, štititi tijelo od slobodnih radikala te poticati stvaranje dopamina, melatonina i seratonina
- hrana s tirozinom - ovo je neesencijalna aminokiselina koja se stvara iz fenilanina što bi značilo da će hrana bogata tirozinom povećati proizvodnju dopamina. Hrana u kojoj ima tirozinske aminokiseline su banane, bademi, orasi i avokado
- hrana bogata fenilalinom - to je kiselina pronađena u krvnoj plazmi i mozgu. Hrana u kojoj ima mnogo fenilalina su sjemenke, pšenične klice, meso, mlijeko i mliječni proizvodi
- začinsko bilje - one će pomoći regulirati razinu ovog hormona. Tu spadaju kopriva, pepermint i crvena djetelina
Organizirajte se i nagrađujte
Osim hranom i vježbanjem, za dobro funkcioniranje mozga i dobar osjećaj, potrebno je da mozak stalno nagrađujete. Pod ovo spada stvaranje pozitivnog osjećaja nakon ispunjene radnje ili zacrtanog cilja. Kako bi povećali razinu ovog hormona pišite liste, organizirajte se i prekrižujte ispunjene zadatke. Savjetujemo da na listu pišete i najjednostavnije zadatke kao što je čišćenje kuće i slično. Križanjem ispunjenih obaveza stvorit ćete dobar osjećaj u mozgu i potaknuti lučenje dopamina. Osim toga, bit ćete dobro organizirani, poboljšati pamćenje i sve brže i bolje ispunjavati svoje svakodnevne zadatke.
Nagrađujte sve ispunjene ciljeve onime što je vama najdraže, ali ne radite to previše često. Osigurajte si svakog tjedna vrijeme za sebe, počnite čitati više knjiga ili raditi druge stvari koje volite.
