Stručnjaci za radijaciju iz Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost (DZRNS) uvjeravaju nas da velikih problema s radijacijom na području Europe neće biti, pa nam nisu potrebne ni tablete joda. "Hrvatska ne treba očekivati utjecaj radioaktivnosti iz ugroženih japanskih elektrana koji bi zahtijevao mjere zaštite stanovništva," priopćili su. Pa ipak 73 posto naših čitatelja zabrinjava radijacija iz Japana, a među njima je i 29 posto koje dolazak radijacije zabrinjava neuobičajeno visoko.
A što je s kontaminiranom hranom? Isporuke lisnatog povrća, špinata i mlijeka iz područja u okolici nuklearke Fukushima zaustavljene su. Japan ni nije veliki proizvođač hrane i uglavnom izvozi morske i mliječne proizvode, voće i povrće, a glavno tržište izvoza su im Hong Kong, SAD i Kina.
arti-201103230132006Ovu srijedu su japanske vlasti objavile da je povišena razina radijacije pronađena na 11 vrsta povrća, te u mlijeku i vodi koji su sad zabranjeni za prodaju u Japanu. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na ribu i morske plodove čija se kontaminacija treba tek procijeniti u budućnosti. Iz WHO-a dodaju da zemlje uvoznice nemaju razloga za paniku jer je rizik od kontaminacije izuzetno nizak.
Ovu srijedu su japanske vlasti objavile da je povišena razina radijacije pronađena na 11 vrsta povrća, te u mlijeku i vodi koji su sad zabranjeni za prodaju u Japanu. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na ribu i morske plodove čija se kontaminacija treba tek procijeniti u budućnosti. Iz WHO-a dodaju da zemlje uvoznice nemaju razloga za paniku jer je rizik od kontaminacije izuzetno nizak. Sjedinjene Države zabranile su uvoz japanskog mlijeka, voća i povrća iz područja u blizini oštećene nuklearne elektrane Fukushime. Japanski dužnosnici ipak su naveli da nema opasnosti za ljude, te su pozvali svijet da ne reagira pretjerano na te informacije. "Objasnit ćemo činjenice drugim zemljama i nadamo se da će one poduzeti logične mjere", rekao je glavni tajnik japanske vlade Yukio Edano na konferenciji za tisak.
Sjedinjene Države postale su prva zemlja koja je zbog strahovanja od radioaktivnog zagađenja zabranila uvoz hrane iz četiri prefekture na sjeveroistoku Japana koji je najteže pogođen potresom i tsunamijem. Druge zemlje mogle bi slijediti američki primjer, a mnoge su privatne tvrtke već zaustavile uvoz hrane iz Japana.
Hrvatske granične fitosanitarne inspekcije pokazuju da od vremena nuklearne nesreće u Japanu nije bilo uvoza pošiljaka bilja podrijetlom iz Japana, a uvoz pošiljaka ne-životinjske hrane u posljednjih šest mjeseci porijeklom iz Japana je vrlo mali. Uglavnom se radi o hrani namijenjenoj japanskim restoranima koja se ne uvozi u Republiku Hrvatsku direktno iz Japana već iz zemalja Europske unije.
Za testiranje hrane u Hrvatskoj, na službenim stranicama barem tako stoji, brine Uprava za sanitarnu inspekciju koja je pod nadležnošću Ministarstva zdravstva. Ona bi trebala obavljati inspekcijske poslove. Osim od zarazanih bolesti trebala bi testirati hranu na ionizirajuće i neionizirajuće zračenje. Međutim glasnogovornica ministarstva poručuje da je ovo ipak u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Iz Ministarstva poljoprivrede i carinske uprave uvjeravaju da opasnosti nema jer 'Carinska uprava raspolaže sa dva kombi vozila s ugrađenom opremom za detekciju radioaktivnosti dok se carinski službenici u svom svakodnevnom radu koriste uređajima za detekciju radioaktivnosti, tzv. pagerima. Osim toga Carinska uprava raspolaže sa 17 portal monitora za detekciju radioaktivnosti čime carinska služba dobiva značajnu ulogu u provođenju mjera nadzora materijala za koje postoji osnovana sumnja da sadrži radioaktivne tvari. Oni su instalirani u zračnoj luci Pleso, na željezničkom prijelazu Volinja i Slavonski Šamac, Luci Rijeka i graničnom prijelazu Bajakovo.'.
U nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi, oštećenoj u potresu i tsunamiju 11. ožujka, tehničari i dalje pokušavaju ohladiti reaktore kako bi spriječili daljnje istjecanje radijacije.
Najveća kriza u Japanu od kraja Drugog svjetskog rata izazvala je štete koje se procjenjuju na 250 milijarda dolara. Gotovo 23 tisuće ljudi je poginulo ili nestalo, a više od 250 tisuća ljudi živi u privremenim skloništima. Spasilačke službe još uvijek pretražuju ruševine i nanose blata u potrazi za mogućim preživjelima, premda su nade za to sve manje.
Vezani članci:
arti-201103140243006 arti-201006300186006 arti-201103210390006
