Riječ je nesteroidnim protuupalnim analgeticima, među kojima su neki poznati kao inhibitori ciklooksigenaze 2 (COX2 - inhibitori). Većina ih ima široku upotrebu u ublažavanju bola i upala, a neki su na tržištu više od stoljeća uz minimalnu provjeru sigurnosti.
Povezanost između upotrebe selektivnih protuupalnih analgetika i potencijalnog srčanog udara poznata je otprije, no dosad je malo saznanja o tome koji među njima predstavlja veću opasnost i u kojoj dozi.
Da bi dobili jasniju sliku o tome, znanstvenici su pregledali medicinsku dokumentaciju gotovo 10 milijuna pacijenata koji su uzimali nesteroidne protuupalne analgetike u nekoliko europskih zemalja: Njemačkoj, Britaniji, Nizozemskoj i u Italiji. Istraživanje je vodio Giovanni Corraro s talijanskoga sveučilišta Milano-Bicocca.
Ustanovili su da su u bolnicama spomenutih zemalja u određenom vremenskom razdoblju zabilježena 92,163 slučaja prijema u bolnicu zbog srčanog udara. Znanstvenici su u povijesti bolesti pronašli podatke o tome koji je od 27 analgetika i koliku dozu uzimao svaki od primljenih pacijenata.
Znak za uzbunu
Ustanovili su da je upotreba protuupalnih analgetika lagano povećala opasnost od srčanog udara kod pacijenata koji su koristili sljedećih devet analgetika: diklofenak, ibuprofen, indometacin, ketorolak, naproksen, nimesulide, piroksikam, uz dva COX2 - inhibitora - etorikoksib (Arcoxia) i rofekoksib (Vioxx).
U vrlo visokim dozama neki od navedenih analgetika udvostručili su rizik od hospitalizacije.
Znanstvenici ističu da je riječ o studiji promatračkog tipa, što znači da nije provedena u kontroliranim uvjetima i da nije uspostavljen nikakav izravan uzrok ili učinak, no studija ipak ukazuje na povezanost između navedenih faktora.
Rezultati istraživanja objavljeni su u vodećem medicinskom časopisu British Medical Journal (BMJ).
"Čak i najmanje povećanje rizika od kardiovaskularnih bolesti predstavlja znak za uzbunu za javno zdravlje", rekli su za BMJ danski kardiolozi Gunnar Gislason i Christian Torp-Pedersen.
