Brojimo korake, kalorije i kilograme, a iako si tepamo da smo sportska nacija, ujedno smo i najteži u Europi. "I jedno i drugo smo. Imamo odlične sportaše, ali imamo i ljude koje vole papati poput mene", kazala je Zagrepčanka Ivana Marasović Kontrec za Danas.hr.
Ipak, postoje oni koji smatraju da nismo sportska nacija, kao i oni koji vjeruju da postoje dvije struje - ona koja voli jesti i družiti se, ali i ona koja se bavi sportom. Tomislav Zrinšćak ima poremećaj hranjenja koji se zove kompulzivno prejedanje. Nekada je imao 180 kilograma, a sada ima 120.
"Strašno, to su količine hrane koje sam ja jeo jednu večer neki ljudi pojedu i kroz cijeli tjedan. To su nevjerojatno količine hrane. Po dva bureka, pet šnicli, pola kruha, cijeli kruh sam znao pojesti. Uopće nisam shvaćao što radim zapravo", otkrio je Tomislav dane svoje najgore faze. Ipak, uspješno je krenuo na liječenje.
'Odlascima na dijetu ulazimo u nešto što se zove dijetni ciklus'
U Hrvatskoj oko 35 posto djece i 65 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, a iako većina pokušava s dijetama, nutricionistica je kazala da to nije dugotrajno održivo.
"Ima nešto što se zove jo-jo efekt i to u stvari pogađa 95 posto ljudi koji su isprobali dijetu. Redovitim odlascima na dijetu ulazimo u nešto što se zove dijetni ciklus, nakon svake dijete postajemo i sve deblji. Tako da to može biti jedno od objašnjenja", objasnila je magistrica nutricionizma, Kristina Beljan.
Odgoj zdrave nacije kreće od malih nogu, a Zagreb prvi put u povijesti dobiva objedinjene jelovnike za sve osnovne škole, dodaje se sat tjelesnog, naglašava važnost sporta... No, učenici bi svejedno izabrali buhtle prije zobene kaše. Ipak, nije dobro ni kada zdravo postane glavna opsesija jer tada govorimo o ortoreksiji, nezdravoj opsjednutosti zdravom hranom koja još uvijek nije službena dijagnoza. U Hrvatskoj ima 40.000 ljudi koji imaju poremećaj hranjenja među koje spada i ortoreksija.
"To može postati opsesija, jer neki ljudi pronalaze svoj identitet točno u tome, ali opet postoje puno gore stvari i puno gore opsesije, kojima se ljudi mogu baviti", kazao je Valentin Bukvić iz Rijeke.
'Mole nas da ga stavimo sa strane kada dođe'
Ima i onih koji rješenje pronalaze u lijeku koji topi kilograme i zato mnogi uzimaju lijek za dijabetes tipa 2.
"U rijetkim trenucima kada ipak dođe u ljekarnu, to se razgrabi u istom danu. Eventualno, postoje popisi pacijenata koji nas zamole da ga stavimo sa strane kada dođe i to je to", pojasnio je Josip Nodilo, magistar farmacije. Na europskom tržištu pojavile su se i krivotvorene verzije.
"Za mene kao liječnika, čovjeka, ali isto tako i ministra je neprihvatljivo da koristimo neke specifične lijekove koje imaju svoje nuspojave, a s druge strane ne želimo se baviti minimalno dnevnom ili tjelesnom aktivnošću. To je doista komfor koji si ne možemo priuštiti", zaključio je Vili Beroš, ministar zdravstva.
