U ukupnom broju prijava 29 posto nuspojava ispunjavalo je kriterije za ozbiljnu nuspojavu, pri cemu je 28 slucajeva prijavljeno zbog sumnje da su izazvale smrt bolesnika. Te su se sumnje uglavnom odnosile na bolesnike s teskom osnovnom bolescu, a tek je jedna prijava stigla od obitelji umrloga.
Lani je u odnosu na 2013. zabiljezeno manje prijava da je nuspojava nekog lijeka izazvala invalidnost kod osobe koja ga je koristila, ali je zato zaprimljeno stotinu prijava vise (376) u kojima se sumnjalo da su nuspojave dovele do hospitalizacije bolesnika.
Prijave su se najvise odnosile na nuspojave lijekova za kardiovaskularne bolesti te onih za lijecenje sustavnih infekcija i cjepiva, dok su se na trecem mjestu po prvi puta nasli citostatici, koji se koriste u lijecenju malignih bolesti.
Taj podatak u HALMED-u objasnjavaju povecanim prijavljivanjem nuspojava lijecnika iz nekoliko bolnickih centara, prije svega iz KBC-a Rijeka i KBC-a Sestre milosrdnice, koji su prepoznali vaznost pracenja sigurnosti primjene lijekova. Isticu pritom kako povecani broj prijava nije utjecao na omjer koristi i rizika ni za jedan citostatik.
Najcesce nuspojave bile su mucnina, osip, proljev, svrbez, omaglica, glavobolja i povracanje, sto je karakteristicno za klasicne sintetske lijekove. Rijec je o nuspojavama koje su vidljive i vremenski su povezane s uzimanjem lijeka, a nakon prestanka koristenja lijeka najcesce nestaju.
Nuspojave najvise prijavljuju lijecnici
Nuspojave i dalje najvise prijavljuju lijecnici (53 posto), iako je taj broj u 2014. bio nesto manji nego u 2013. godini, dok su u 187 slucajeva prijave podnijeli pacijenti. Nastavljen je trend rasta broja prijava od ljekarnika (37 posto), su u HALMED-u nezadovoljni brojem prijava nuspojava koji dolazi iz bolnickih ustanova.
Najvise prijava, njih 2658, odnosilo se na lijekove, 276 na cjepiva, a 20 na dodatke prehrani, dok se 158 prijava odnosilo na neocekivanu nuspojavu nekog lijeka iz klinickih ispitivanja koja se provode u Hrvatskoj.
Predsjednik Hrvatskog drustva za klinicku farmakologiju i terapiju Dinko Vitezic kaze kako se pracenju nuspojava lijekova danas posvecuje daleko vise pozornosti nego prije desetak godina, te istice vaznost educiranja i poticanja zdravstvenih radnika, ali i pacijenata, na prijavljivanje.
"Smisao je prijavljivanja nuspojava da se primjenom nekog lijeka kod velikog broja pacijenata, kada ga uzimaju stotine tisuca ljudi, utvrde moguce nuspojave kojih nije bilo tijekom klinickog ispitivanja lijeka, kada ga je koristio ograniceni broj pacijenata, te da se na temelju toga procjeni treba li ostati u klinickoj primjeni ili ga treba povuci s trzista", kaze Vitezic.
Svaki lijecnik ocjenjuje koja je terapija najbolja za njegova pacijenta, no neocekivane nuspojave su moguce, kao u situacijima istodobnog uzimanja vece kolicine lijekova, sto je uglavnom slucaj kod starijih osoba, ali i u interakcijama s bezreceptnim lijekovima, hranom i sl.
Hrvatska na 16. mjestu medu 115 zemalja
HALMED navodi da se Hrvatska lani po kvaliteti pracenja nuspojava svrstala na 16. mjesto medu 115 zemalja koje sudjeluju u programu pracenja sigurnosti lijekova Svjetske zdravstvene organizacije, iako smo u odnosu na 2013. pali za dva mjesta.
"Hrvatska se zadnjih deset godina prema broju i kvaliteti prijava nuspojava nalazi medu prvih 20 zemalja svijeta ali nastavljamo unapredivati sustav kako bi pacijentima lijekovi bili dostupni na najsigurniji nacin", kaze Darko Krnic, glavni koordinator Nacionalnog centra i farmakoepidemiologije pri HALMED-u.
Svaka spontana prijava, dodaje Krnic, vazna je za stalnu sigurnosnu procjenu lijekova i cjepiva pa se stoga uvijek iznova naglasava vaznost prijave svake sumnje na nuspojavu lijeka i cjepiva zdravstvenih radnika i pacijenata.
