Za neke ljude stići na vrijeme čini se nedostižno. I tako se uvijek pojave barem pet ili 10 minuta kasnije. Julie Morgenstern, autorica knjige Time Management From the Inside Out, smatra da prije svega trebate dobro razmisliti o važnosti brzine i spremnosti – to treba postati vaš svjesni prioritet. Zavaravati se da ste vi slobodnog duha i fleksibilni, a drugi previše kruti, te se stoga trebaju mijenjati oni, a ne vi, neće vam donijeti puno sreće. Dakle, počnite razmišljati o dobrom korištenju vremena koje imate za sebe i druge.
'Pogledajte koliko vas košta to što ne znate s vremenom i uvijek kasnite, te što biste dobili da ga dobro koristite i stižete na vrijeme', savjetuje Morgenstern.
Važno je shvatiti da vaše kašnjenje uznemiruje druge ljude, a stvara stres i onome tko kasni. 'Mislim da je razina stresa kod onih koji kasne vrlo visoka. Oni žure, brinu i hvata ih tjeskoba. Kad napokon stignu, prvih par minuta provedu ispričavajući se ili podnoseći neugodne prigovore i nelagodnu atmosferu koju stvaraju kašnjenjem. Jedna od koristi stizanja na vrijeme je eliminiranje stresa na putu, a ne morate se ni ispričavati.'
Posljedice kroničnog kašnjenja dublje su nego što biste pomislili, kaže psihologinja Linda Sapadin, autorica knjige Master Your Fears. 'Stvarate reputaciju, a ta reputacija je vrlo loša. Ljudi osjećaju da vam ne mogu vjerovati ili osloniti se na vas, a to utječe na kvalitetu međuljudskih odnosa. Utječe i na samopoštovanje.'
Kašnjenje je zapravo pokazivanje neobzirnosti prema drugima. Posebno iritira ako osoba ne želi priznati sebi i drugima da je ovo ponašanje oblik nepoštovanja. I ma koliko vi mislili da je riječ o sitnici, moglo bi se dogoditi da zbog te 'sitnice' drugi počnu previđati vaše dobre osobine i obilježe vas samo po jednoj mani – onaj/ona koji/a kasni, osoba koju treba izbjegavati.
'Prvo što vam treba je motiv za promjenu, sljedeći korak je saznati zašto uvijek kasnite', kaže Morgenstern. Razlozi se mogu podijeliti na tehničke i psihološke.
I ma koliko vi mislili da je riječ o sitnici, moglo bi se dogoditi da zbog te 'sitnice' drugi počnu previđati vaše dobre osobine i obilježe vas samo po jednoj mani.
Razlozi kašnjenja – tehnički i psihološki
Tehničke poteškoće
Ako uvijek kasnite, ali je vrijeme kašnjenja različito, jer nekad kasnite 15, a nekad 40 minuta, najvjerojatnije je uzrok vašeg kašnjenja tehničke prirode. To znači da ne možete procijeniti koliko je vremena potrebno da nešto obavite.
Ovdje je riječ o lošem planiranju, o mišljenju da vam treba manje vremena nego što vam je zapravo potrebno.
Morgenstern zaključuje da u tom slučaju morate postati bolji u procjeni potrebnog vremena. Preporučuje da tjedan ili dva vodite evidenciju o vremenu koje ste stvarno utrošili da obavite razne poslove, skuhate nešto, odvezete se nekamo. Prvo zapišite koliko mislite da će vam za nešto trebati vremena, a kasnije zapišite koliko ste vremena zapravo utrošili. To će vam pomoći da uvidite koliko ste loši u procjeni i ubuduće bolje procjenjujete.
Morate biti realni u procjeni potrebnog vremena, posebno za poslove koje obavljate rutinski. Ako znate da vam za sušenje kose treba 20 minuta, onda nemojte obećavati da ćete biti spremni za 10 minuta.
Naučite reći – 'ne'!
Još jedna tehnička poteškoća koja muči one koji kasne je nesposobnost da nekoga odbiju i kažu 'ne' iako su u stisci s vremenom. Možda ste dobri u procjeni potrebnog vremena, ali vam se raspored poremeti kad vas netko nazove i u posljednji tren zatraži dodatnu uslugu, a vi ne možete reći 'ne'.
Rješenje je da vježbate odbijanje. Naučite reći: 'Volio/ljela bih vam pomoći, ali imam vremenski rok i vaš zahtjev sad ne mogu ispuniti.' ili 'Imam sastanak za 30 minuta. Mogu vam pomoći sutra.' Trebate dati prednost onome što je uistinu važno.
Psihološki razlozi
Izabrali ste zakasniti
'Ako doslovno uvijek kasnite 10 minuta, razlog vašeg kašnjenja je psihološki. Vi, zapravo, stižete upravo kad ste željeli. Pitanje je samo zašto želite stići kasnije?', kaže Morgenstern.
Dr. Sapadin smatra da odgovor na to pitanje ovisi o vašoj osobnosti. Mnogi to, naprosto, čine zbog arogancije. Tako pokazuju svoju važnost. Za druge je to čin otpora, navika koju imaju od djetinjstva. Oni ne žele raditi ono što drugi ljudi očekuju od njih. No i jedni i drugi rade protiv sebe jer kašnjenjem narušavaju dobro raspoloženje koje treba vladati prilikom susreta (drugi vam stoga neće dati najbolje od sebe). Kašnjenjem ostavljate dojam bahatosti – a ako to niste, drugi će vas ipak takvima smatrati.
U treću kategoriju spadaju oni koji sve odgađaju i vole 'krize', oni koji uživaju u atmosferi koju stvara kašnjenje. 'To su ljudi koji se ne osjećaju živima ukoliko ne osjete navalu adrenalina. U njih skoro da treba uperiti pištolj da bi se pomaknuli', objašnjava Sapadin.
Oni koji mrze čekati – kasne
Za neke koji kasne, kašnjenje ima veze s tjeskobom povezanom s odredištem. 'Tu je prisutan faktor straha jer ljudi strahuju zbog odlaska općenito ili zbog toga da će negdje stići prerano i neće imati što raditi', pojašnjava dr. Sapadin.
Morgenstern se slaže: 'Da, prisutan je velik strah od besposlice, tjeskoba jer biste se mogli zateći da čekate i nemate što raditi.' U ovu kategoriju spadate ukoliko biste radije zakasnili par minuta na masažu, nego toliko vremena proveli sjedeći u čekaonici.
Da biste prevladali tjeskobu čekanja, Morgenstern predlaže da isplanirate neku zanimljivu aktivnost ukoliko ćete morati čekati. Trenirajte i na svaki sastanak dođite 10 do 15 minuta ranije i iskoristite to vrijeme za neku aktivnost, pisanje SMS-ova, čitanje ili telefoniranje. Na ovaj način vrijeme čekanja kojeg se bojite pretvarate u nešto produktivno i izvor zadovoljstva. I na koncu ne kasnite!
Izađite kroz ta vrata!
Na koncu, Morgenstern nudi još jedan trik. 'Naučite izaći na vrijeme. Mnogi ljudi žele izbjeći tjeskobu čekanja, pa tako moraju obaviti još jednu stvar baš onda kad trebaju izaći van. Ovo naziva 'sindrom još jednog zadatka', te ga smatra važnim razlogom mnogih kašnjenja. Ako to stvarno želite pobijediti, u trenutku kad vam padne na pamet da trebate obaviti još samo nešto, nemojte to učiniti, nego jednostavno izađite kroz ta vrata. Zaustavite se od sulude namjere, uzmite torbu i izađite na ulicu.'
