Istraživači Sveučilišta Cambridge izvijestili su da redovita konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda niske masnoće, kao što su jogurt ili sir, može reducirati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 za 25 posto.
Kada određene namirnice ostavimo da fermentiraju, dobre bakterije i gljivice obave 'predprobavu'. Ti mirkobi jedu hranu prije nego mi, razbijaju šećere i škrob te olakšavaju apsorpciju hranjivih tvari.
Neke, također, otpuštaju mliječnu kiselinu, prirodni konzervans, koji u crijevima stimulira rast dobrih bakterija. Fermentirana hrana učinkovito postaje prirodni probiotik.
Uloga bakterija u zdravlju privlači puno pozornosti posljednjih godina, a stručnjaci pozdravljaju novi interes za 'živu', odnosno fermentiranu hranu.
Spasiteljice imuniteta
'Između 70 i 80 posto naših imunoloških stanica nalazi se u crijevima', kaže Alison Clark iz Britanskog saveza dijetetičara. 'Fermentirana hrana stimulira bakterije koje pomažu kod imuniteta. Dakle, nekome tko pati od kašlja i prehlade, oni mogu pomoći. Također znamo da hrana s visokom razinom probiotika može pomoći kontrolirati simptome poput sindroma iritabilnog crijeva i nadutosti.'
Zagovornici fermentirane hrane tvrde da su antibiotici i antibakterijski proizvodi za čišćenje srozali razine dobrih bakterija u crijevima na štetu zdravlja.
Oni preporučuju raznu fermentiranu hranu uključujući i masline, meso i sireve, za jačanje imuniteta, borbu protiv alergija pa čak i gubitak težine - jer potiču probavu i daju osjećaj sitosti.
Namirnice koje čine veliku razliku su one bogate laktobakterijama, koje otpušta mliječna kiselina tijekom fermentacije.
Studija objavljena 2011. godine otkrkila je da bakterije mliječne kiseline mogu pomoći , između ostalog, imunološkom sustavu, štititi od proljeva (jogurt i fermentirano mlijeko mogu biti velika pomoć za djecu), kod čira želuca te smanjenju alergija.
Povrće je bogat izvor ovih bakterija - otud veliki interes za kiseli kupus i krastavce.
Sve popularniji je i kefir te kombocha (fermentirani čaj) - a oboje sadrže mliječnu kiselinu.
Još jedno istraživanje govori u korist fermentirane hrane. Imunolozi španjolskog Sveučilišta u Granadi, pratili su osobe koje tjedno jedu barem pet porcija jogurta i sira te tri duge ferrmentirane namirnice poput mesa.
Nakon što dva tjedna nisu jeli tu hranu, razine dobrih bakterija u njihovim crijevima je opao, kao i makreri imunološkog sustava. Nakon dva tjedna opet su počeli jesti jogurt, ali se imunološki sustav nije vratio na istu razinu sve dok se u prehranu nije dodala razna fermentirana hrana.
Ipak, nisu svi uvjereni u blagodati fermentirane hrane. Jedno istraživanje sugerira da bi mogla biti i štetna. Godine 2011. Svjetska zdravstvena organizacija klasificira ukiseljeno povrće kao 'vjerojatno kancerogeno'.
To se dogodilo nakon što je istraživanje pokazalo visoke stope raka grla i želuca u dijelovima Azije gdje stanovništvo uglavnom jede kisele krastavce. Važno je napomenuti, da je ta poveznica pronađena samo kod kiselih krastavaca izrađenih na tradicionalan način - fermentiranih u vlastitoj salamuri.
Krastavci iz supermarketa ili oni koje dobijete u hamburgerima vjerojatno su napravljeni s octom, koji ubija sve bakterije. Štoviše, veza je pronađena samo kod populacije koja nije uopće jela svježe povrće.
