Najčešći razlozi tuge u vrijeme blagdana su usamljenost, gubitak bliskog člana obitelji, nedavna rastava, financijska nemoć, previše slobodnog vremena i manjak svjetlosti.
Dr. Milan Košuta, psihoterapeut, za ordinaciju.hr objasnio je kako se nositi s tugom koja ponekad prati praznike. "Ne postoji blagdanska depresija. Postoji nelagoda u ljudi koji ne žele podleći pritiscima kojima društvo određuje što je "ispravno" a što "neispravno". Ta nelagoda se može pojačati ako je osoba u nedavnoj prošlosti doživjela gubitak bilo kakve vrijednosti: prekid veze ili braka, gubitak posla, ozbiljan nagovještaj gubitka, smrt ili teška bolest bliske osobe, teška i prijeteća bolest. S druge pak strane, takvi društveni pritisci olakšavaju čovjeku da kroz jasno "ne“ normama koje nisu dio njegova autentična postojanja, izgrade svoju osobnost. Jedinstvenost i neponovljivost, premda to zvuči nekome kao fraza, izgrađuju se cijeli život. Jedinstvenost i neponovljivost ne znači hedonizam i egoizam. Upravo obrnuto, tek kad doživim sebe kao posebnu i neponovljivu osobu, i kad mi je svaki dan nov i poseban, mogu u drugome tako nešto vrijedno prepoznati ili mu olakšati da prepozna. To je prevencija da blagdanska nelagoda ne poprimi razmjere bolne tjeskobe, očajanja, ili možda depresije. Dovođenje u svjesno sposobnosti da se može odabrati između nekoliko mogućnosti, također djeluje preventivno. Tako npr. i kada se nema novaca može se lijepo zamotati neka draga knjiga i dati je kao dar. Puno mi je draži takav dar od darova, koliko god koštali, tipa "kupit ću mu samo da ga se riješim“. Svjetlost je izuzetno važan faktor i nedostatak istog pogoršava u većine ljudi raspoloženje. Svemu tome skloniji su ljudi koji su već imali depresivnu epizodu. Srećom, blagdanska nelagoda prođe čim prođu blagdani“.
Ukoliko se i nakon blagdana osjećate loše, svakako potražite savjet stručnjaka. Osjetite li dodatne simptome poput nesanice, naglog dobivanja ili gubitka na težini, glavobolje, ako ste pretjerano tjeskobni i razdražljivi, te ako aktivnosti koje vas inače uveseljavaju obavljate smanjenim ili nikakvim intenzitetom (posao, hobi, seks, druženje s prijateljima itd.), povjerite se članovima obitelji i zajednički potražite pomoć.
"Članovi obitelji mogu pomoći jedni drugima tako da slušaju i čuju jedni druge. Idealno je pokušati čuti i razumjeti drugoga čovjeka ne u vlastitim terminima, već u terminima i na način kako taj čovjek doživljava svijet. To se onda zove – podrška“, savjetuje dr. Košuta.
