U emisiji Radija 101, Dijagnoza 101, ugostili su dvije prof. psihologije, prof. dr. Ljubicu Uvodić-Vranić i prof. dr. Mirjanu Krizmanić, autoricu knjige Tkanje života, pokušavajući odgonetnuti emocionalno stanje poznato pod nazivom blagdanska depresija.
Stres je po definiciji izloženost nečemu što prelazi naše mogućnosti. Blagdani to ne moraju biti. No tu je zavist jer nam je krivo što će se drugi više veseliti od nas.Prof. dr. Mirjana Krizmanić smatra da obitelj ne stvara tako velik pritisak jer život u obitelji ima rutinu, i to nije tako naporno. Velik dio pritiska, smatra, proizlazi iz medija jer mediji daju preveliku važnost blagdanima. Ljudi koji ne daju važnost materijalnom nisu tako napeti. Stres je po definiciji izloženost nečemu što prelazi naše mogućnosti. Blagdani to ne moraju biti. No, tu je zavist jer nam je krivo što će se drugi više veseliti od nas. A trebali bismo misliti kako će i nama biti bolje što je više veselih ljudi oko nas. Zašto bi tuđa radost povećala moju tugu ako nisam zavidan čovjek?
Kako onda ne podleći medijskom utjecaju? Dr. Krizmanić preporuča da uglavnom učinimo onako kako želimo, odredimo prioritete i ako su nam kao njoj najvažniji međuljudski odnosi osmislimo život u skladu s tim. Treba imati na umu da je sve u životu prolazno, i radost, i žalost. Zašto bi osamljenost bila veća na Božić? To je opet zavist jer je drugima dobro. A to ne mora povećati tugu ukoliko nisam zavidna.
Koliko su za raspoloženje pogubne loše prognoze za 2010. od strane političara i ekonomista? Oni ne govore da ćemo biti nesretni već da ćemo financijski teže živjeti. Sve važno će ostati, a svi ćemo se nekako stisnuti financijski. Sustav vrijednosti treba okrenuti. Ekonomsku krizu možemo svladati, prilagoditi se, ako znamo da dolazi.
Kako doći do osjećaja uspjeha i zadovoljstva? Uspjeh je nešto jako individualno, objasnila je prof. Krizmanić. Priznanja tek prolazno vesele, sreća dolazi iz vlastitog zadovoljstva iz života kojeg živimo. A što je više izvora zadovoljstva to bolje. Život se ne živi po datumima ili blagdanima već iz dana u dan.
Neki se 'ufuraju' da su sami, prikraćeni...,a drugima je navodno bolje. No treba imati na umu da mi izvana nikad ne znamo sreću ili nesreću drugih. Uspoređivati se je izlišno. Treba biti zadovoljan onim što imaš, a ne biti nesretan zbog onog što nemaš.Kako se oduprijeti razočaranju? Pogrešno je imati izmišljena očekivanja nametnuta iz medija. Osjećaj zadovoljstva dolazi ako živimo život kakav smo sami odabrali ili se onom što nismo sami izabrali dobro prilagodimo. A ne da stalno jadikujemo. Neki se 'ufuraju' da su sami, prikraćeni...,a drugima je navodno bolje. No treba imati na umu da mi izvana nikad ne znamo sreću ili nesreću drugih. Uspoređivati se je izlišno. Treba biti zadovoljan onim što imaš, a ne biti nesretan zbog onog što nemaš.
Tugovati, jadikovati zbog nečeg što ne može biti je besmisleno. Biti sam na Božić, pa što? Ima ih koji su sami cijelu godinu. Pomaži onima koji imaju još manje, volontiraj, "neki su od prijedloga prof. Krizmanić.
"No naša kultura je sklona jadikovanju. Teže će reći, 'Iskreno, baš sam dobro," zaključila je.
Zašto na neke osobe čitanje svih dobrih želja vezanih za zdravlje i poslovni uspjeh djeluju pogubno? Prof. Vranić smatra da nas prevelika očekivanja okoline ili vlastiti perfekcionizam (perfekcionizam je segment potreban za depresiju) na poslu dovodi do toga da zanemarujemo zdravlje, ali do uspjeha većina ne stiže. Kad čitamo želje, često licemjerne, to nas pogađa jer smo daleko od dobrog zdravlja i uspjeha. Neke osobe zbog blagdana koji ih okružuje osjećaju revolt pa se primjerice ugodno osjećaju u svom blusu.
Kako se najbolje boriti protiv urođene sklonosti neraspoloženju? Neki jednostavno njeguju vlastitu depresiju. No umjesto da ulažemo energiju na takav način pokušajmo biti altruistični. Davanjem ćemo sami sebi toliko toga priuštiti da se to s ničim ne da mjeriti. Drugo su dakako manipulanti - oni imaju loše motivi. No oni koji su veseli idu iz pozicije - jedino što možemo, što je u našim rukama je razveseliti se.
Ljudi danas dobivaju neke strašne poruke što se mora kupiti i napraviti u vrijeme blagdana - čini li nas to umornima? Ljudi u blagdanskim danima zbog takvog pritiska osjećaju teror i umor. Nerealna očekivanja okoline mi smo zbog vlastite nesigurnosti često spremni prihvatiti. Ljudi čuju 'Eto sad će blagdan, sad će zvončići', ali oni ih nekad zbog osobnog neraspoloženja ne čuju. Tu je i ekonomski razlog. Jer mi trošimo na dug.
Radimo produženo da bi kupili stvari koje ne trebamo i impresionirali susjede do kojih nam nije stalo. Mi zapravo kupujući pokušavamo kupiti nešto što se kupiti ne da. Prave stvari su besplatne.
Radimo produženo da bi kupili stvari koje ne trebamo i impresionirali susjede do kojih nam nije stalo. Mi zapravo kupujući pokušavamo kupiti nešto što se kupiti ne da. Prave stvari su besplatne.Blagdanska depresija nije isto što i klinička depresija? Mi kažemo bed, depresija ali to ne znači da patimo od medicinske depresije. To je razgovorni jezik. No ako je netko 6 tjedana konstantno neraspoložena bez povoda možda je nastupila depresija. Netko naravno normalno žaluje nakon nečije smrti - to nije depresija.
Postoji cijela lepeza ljudskih emocija koje treba razlikovati. Ako uočimo dugotrajne emocije bez posebnog povoda tad treba razmišljati o odlasku psihijatru, psihologu, traženju lijeka. A depresija je vrlo učestala u populaciji i kako stvari stoje, bit će sve češća.
Svaku psihičku dijagnozu postavlja bliski član obitelji koji najbolje vidi razliku u emocijama. Ti je vrlo važno reći MI ćemo sada potražiti pomoć. MI - nije uvredljivo to može biti čarobna formula koja podrazumijeva podršku. Mi ćemo prvo vidjeti što treba, možda nije ono što se čini - a što prije krenemo i saznamo o čemu se radi to lakše ćemo se nositi.
