Bazga je cvijet koji se koristi kao lijek već desetljećima. Još je zovemo i bazgovina, baza, zovika ili aptika, a prepoznatljiva je po karakterističnom mirisu koji u proljeće prekrije livade. Bazga se proslavila i kao piće jer je sok bazge iznimno osvježavajući, blagog okusa i, za razliku od mnogih drugih sokova, ne izaziva dodatnu žeđ. Posebno je korisno uzgajati je jer možemo iskoristiti cvijet, plodove pa čak i lišće i korijen u razne svrhe.
Kako izgleda bazga?
Biljka ima sitne bijele cvjetove grupirane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju u prehrani i medicini. Bazga se koristi kao prevencija karcinoma i u liječenju degenerativnih bolesti, jača imunitet i ima antivirusno i antimikrobno djelovanje.
Važno je napomenuti da Bazga ima otrovno lišće, a bobice su otrovne ako se troše sirove u većoj količini, dok prerađevine od bobica manje škode zdravlju.
Ljekovita svojstva bazge
Postoji niz oblika korištenja bazga cvijeta pa tako možete isprobati pastile, sirupe ili kapsule, a sami možete pripraviti čaj od bazge uz nekoliko cvjetova i vrelu vodu, kupku koja će umiriti vaše oči, kožu i respiratorne puteve te obloge koje smiruje upale i infekcije. Naravno, nemojte zanemariti tradicionalni sok od bazge koji će biti izvrstan izvor vitamina i za djecu.
Cvjetovi bazge bogati su glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima i vitaminom C. U bobicama možemo pronaći alkaloide, karotene i tanine. Bobice bazge sadrže i organske kiseline te vitamina A, B i C. Glavni razlog ljekovitosti bazge je u flavonoidima koje sadrži jer su oni moćni antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja.
Ovo su ljekovita svojstva bazge:
- Koristi u liječenju degenerativnih bolesti
- Prevenira nastanak karcinoma
- Sprječava gripe i prehlade
- Jača imunitet
- Ima antivirusno i antimikrobno djelovanje
- Koristi pri upali dišnih puteva
- Olakšava simptome astme
- Pomaže pri peludnim alergijama
- Pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezdi
- Pomaže kod akni i kožnog osipa
- Djeluje kao laksativ i diuretik
- Pomaže pri mršavljenju
Crvena bazga
Važno je napomenuti da bazga ima otrovno lišće, a bobice su otrovne ako se jedu sirove u većoj količini, dok prerađevine od bobica manje škode zdravlju. Porodica bazgi ima tridesetak vrsta, a za liječenje i jelo se najviše koriste crna (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa). Svi njezini dijelovi su ljekoviti, no najčešće se koriste cvjetovi i bobice. Pa, koliko znamo o najpoznatijim vrstama bazge?
Crvena bazga je listopadni grm ili nisko stablo sa uspravnim stabljikama koje narastu do 5 metara visine. Cvjetovi crvene bazge su sitni, mirisni i skupljeni u do 6 centimetara duge, grozdaste cvatove koji se nalaze na vrhovima grana. Cvijet crvene bazge raste istovremeno s listanjem, u travnju i svibnju.
Crvena bazga ima plodove koji su male, okruglaste koštunice promjera oko pet milimetara, koje su u početku zelene, no dozrijevanjem u srpnju postaju crvene.
Gdje raste crvena bazga?
Crvena bazga prirodno je rasprostranjena u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji, a staništa na tim područjima su joj šikare i svjetle šume te putevi planinskih i brdskih krajeva. Crvena bazga je zaštićena biljka koja se uzgaja i kao ukrasna biljka, a razmnožava se sjemenom i reznicama vegetativno ljeti ili u jesen.
Sirovi plodovi crvene bazge lagano su toksični i njihova konzumacija u većoj količini dovodi do probavnih tegoba. Otrovne sjemenke se mogu odstraniti, a ostaci ploda i njegov sok mogu se preraditi u sirupe ili marmelade.
Crna bazga
Crna bazga je razgranjeno listopadno drvo ili grm, a visina i širina su otprilike tri do četiri metra. U prirodi raste na poljima, u šikarama, svjetlijim šumama, na obalama potoka i rijeke, a može se naći i u blizini naselja, to je samonikla biljka. Listovi crne bazge izbijaju već u rano proljeće i dugi su do 30 cm te su sastavljeni od tri do sedam listića.
Cvijet bazge
Cvjetovi bazge su sitni s pet latica i imaju bijeložutu boju. Skupljeni su u velike, štitaste i plosnate cvatove. Promjer im je od 15 do 25 centimetara, a razvijaju se sve od svibnja pa do lipnja na krajevima grana. Cvjetovi bazge su mirisni te sadrže malu količinu eteričnog ulja.
aj od cvjetova bazge je na glasu kao najbolje sredstvo za čišćenje krvi. Kada su u pitanju kosti i zglobovi, pomaže kod reumatičnih tegoba, ali ga trebate uzimati tri puta dnevno po šalicu čaja, tijekom tri tjedna. Vrući čaj od cvjetova bazge također pospješuje znojenje kod povišene temperature, a dobar je i kod problema s izlučivanjem mokraće
Od cvjetova se također može pripremati pjenušavo piće, sokovi, vino, sirupi, ali i liker.
Bobe bazge
Plodovi bazge imaju veću važnost što se točne prehrambene vrijednosti. Oni su crnoljubičaste boje te imaju sjajne i sočne bobe. U njima se nalaze tri koštice te sok, crven poput krvi. Dozrijevaju od kolovoza do sredine jeseni i treba ih se brati onda kad su posve zrele. Pritom trebate odrezati cijeli štitac, a ne samo bobe. Vodite računa da kad sazru, trebate ih što prije pobrati jer ih ptice vole jesti. Kod šećerne bolesti i za bolju cirkulaciju krvi, uzimajte tijekom tri do četiri tjedna po osam do deset zrelih bobica bazge.
Kad su u pitanju probavne smetnje, loša probava, manjak apetita, te grčevi i bolovi, poželjno je uzimati dva do tri puta dnevno po jednu do dvije žlice rakije, u kojoj su odstajale zgnječene svježe bobice. One također pospješuju izlučivanje mokraće.
Kora i list bazge
U narodnoj ili alternativnoj medicini, često se upotrebljavaju kora, listovi i korijen crne bazge. Oni se sabiru u proljeće, kad su potpuno razvijeni. Koru treba skinuti s debljih grana i prije njene upotrebe, vanjsku kožicu trebate sastrugati i baciti. Kad su u pitanju bolesti želuca, treba se koristiti čaj od unutarnje zelene kore bazge, tako što ćete kod kronične upale sluznice želuca, uzimati jednu šalicu dnevno kroz dva do tri mjeseca.
Bazga stablo
Bazga stablo je višegodišnja je biljka, koja raste kao grm ili drvo na visini od tri do deset metara. Cvjetovi bazge sastoje se od pet međusobno sraslih latica, nježno bijele su do žućkaste boje, a njihov miris je očaravajuć, intenzivan i vrlo ugodan.
Radi tog mirisa bazga stablo se uzgaja i za potrebe dobivanja eteričnih ulja, smole, te kiselina. Bazga stablo daje plod koji je mala crna bobica, dok su listovi jajolika oblika, stabljika je lako-lomljiva te ima dobro razvijene grane.
bazga stablo
Ta aromatična biljka upotrebljava se u proizvodnji:
- Sokova
- Pekmeza
- Kompota
- Voćnih sokova
- Rakije
Gdje raste bazga?
Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok, od plodova se priprema pekmez, kompot ili voćni sok, a uzgoj je započeo u SAD-u i proširio se u Europu, pretežno Dansku, Njemačku, Austriju, Mađarsku i Sloveniju.
Životni vijek samonikle bazge je 40, a uzgojene tek dvadesetak godina. Cvatnja traje od lipnja do kolovoza, a najkvalitetnija berba je ona prva u lipnju. Cvjetove je preporučljivo brati s drškama. Cvjetovi se suše prirodno ili u sušarama.
Bazga stablo raste u područjima s prosječnom mjesečnom temperaturom u listopadu sedam do 15 °C. Otporna je na niske temperature, a u stanju mirovanja može izdržati i na - 29 °C. Ne smetaju joj proljetni mrazevi jer cvijeta dosta kasno.
Kada se bere bazga?
Ne samo da se zrele bobice bazge mogu ubrati i koristiti, već se i cvjetovi grma bazge mogu koristiti na razne načine. Međutim, treba napomenuti da bez cvijeća nema voća. Ako želite ubrati i cvjetove bazge u rano ljeto i bobice bazge u kasno ljeto, nemojte brati sve cvjetove bazge, inače se neće formirati plod.
Cvjetovi bazge cvjetaju od kraja svibnja do lipnja. Berite čim se pojedini cvjetovi otvore. Tako da je najbolje brati cvjetove bazge čim primijetite otvaranje cvjetova.
S druge strane, bobice bazge dozrijevaju od kraja rujna do listopada. Cvjetove bazge berite tek kada sve bobice sazriju. Nikada nemojte jesti sirove bobice bazge jer su neke otrovne kada se konzumiraju sirove. Zrele bobice bazge temeljito skuhajte prije jela kako bi otrovni sastojci izgubili svoja svojstva.
Nuspojave korištenja bazge
Makar je bazga ljekovita, svježa biljka je otrovna. Ona se ne smije konzumirati bez kuhanja ili prerađivanja. Sirove bobice jesu jestive, no mogu izazvati mučninu i povraćanje.
Bazgu nikako ne smiju koristiti trudnice i dojilje.
POGLEDAJTE OVAJ VIDEO: Ulje, med, biodizel, uljana repica je odlična biljka, a ipak - u 22. poljoprivrenici će je vjerojatno manje sijati
