Znanstvenici sa Sveučilišta McMaster imaju dokaze da bakterije koje žive u želucu utječu na kemiju mozga i naše ponašanje. Istraživanje je važno jer je niz poznatih tipova gastrointestinalne bolesti, uključujući i sindrom iritabilnog crijeva povezan s tjeskobom i depresijom. Postoje i špekulacije da neke psihijatrijske bolesti poput nekih tipova autizma imaju veze s abnormalnim sadržajem utrobe.
arti-201103100033006"Zanimljivi rezultati potiču nas na nova istraživanja o mikrobiološkim komponentama i uzrocima bolesti povezanih s ponašanjem,' kaže prof. Stephen Collins s Michael G. DeGroote School of Medicine.
Kod svake osobe, utroba je dom za nekih 1.000 bilijun bakterija s kojima živimo u harmoničnim odnosima. Ove bakterije izvode niz važnih funkcija vitalnih za naše zdravlje. Uzimaju energiju iz hrane, štite od infekcija, proizvode hranjive tvari za stanice u utrobi. Bilo kakvo ometanje može rezultirati po život opasnim stanjima kao što je primjerice antibioticima uzrokovan kolitis koje uzrokuje superbakterija Clostridium difficile.
Eksperimentirajući na zdravim odraslim miševima istraživači su otkrili da poremećaj normalnog sadržaja utrobe uz pomoć antibiotika stvara promjene u ponašanju. Miševi postaju manje oprezni ili tjeskobni. Ova promjena je popraćena povećanom količinom BNDF proteina mozga koji se povezuju s depresijom i tjeskobom.
'Prestankom uzimanja antibiotika, bakterije u utrobi su se vratile na normalu. Ovo je bilo popraćeno povratkom normalnog ponašanja i normalne kemije mozga,' napisao je prof. Collins. Da bi potvrdili da bakterije utječu na ponašanje istraživači su u grupu miševa kolonizirali mikroorganizme iz utrobe vrlo aktivnih, nemirnih miševa. I zaista jednako aktivno ponašanje postalo je vidljivo i kod inače pasivnih miševa. Slično tome, normalno aktivni miševi postali su pasivni nakon primanja bakterija iz utrobe miševa koji su genetski skloniji mirnijem ponašanju.
Prof. Collins kaže da na ponašanje utječe niz faktora, a među njima su i priroda i stabilnost bakterija u utrobi na koje utječu antibiotici i infekcije.
Prof. Collins i njegov asistent Premysl Bercik, proveli su istraživanje u institutu Farncombe Family Digestive Health Research, a svoje su spoznaje objavili u časopisu Gastroenterology.
Vezani članci:
arti-201101040308006 arti-201010270248006
