Sistemski eritemski lupus (lupus) je autoimuna bolest koja može oštetiti bilo koji dio tijela kao što su koža, zglobovi i organi. Može se razviti bez obzira na dob ili spol. Međutim, 90 posto oboljelih su mlade žene, ali i djeca.
Autoimuna bolest znači da tijelo ne može prepoznati razliku između stranih stanica kao što su virusi i bakterije i vlastitog tkiva te stvara antitijela koja uništavaju zdravo tkivo.
"Imunološki sustav nije u stanju prepoznati što je dio tijela, a što nije", objasnio je reumatolog George Stojan, docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins za Prevention.
Lupus ima širok raspon simptoma od kojih su neki benigni, a neki opasni po život uključujući ukočenost zglobova i nadutost lica, osip lica (osobito osip u obliku leptira na obrazima i nosu), čireve u ustima, bol u prsima, vrućicu, otečene žlijezde i lošu krvnu sliku, dalje kaže dr. Stojan. Čak 65 posto pacijenata s lupusom kaže da je kronična bol najteža stvar koju donosi ova bolest.
Nažalost, nema poznatih konkretnih uzroka ili lijekova. "Postoji cijeli niz stvari koje su povezane s lupusom, ali nema poznatog uzroka", kaže dr. Stojan. Znanstvenici su povezali genetiku, hormone i promjene u okolišu s razvojem lupusa, ali teško je reći koji je čimbenik najvažniji. Kako utječu na razvoj bolesti?
Genetika
Lupus može imati više ljudi u obitelji. Zapravo, osoba ima 20 puta veći rizik od razvoja lupusa ako brat ili sestra imaju bolest. Mnoge varijacije gena povezane su s razvojem lupusa, a za većinu se smatra da su uključene u funkciju imunološkog sustava.
"Smatra se da postoji kombinacija osjetljivosti gena i odsutnosti zaštitnih gena koji dopuštaju razvoj bolesti kod ljudi koji su izloženi određenoj okolini ili infekcijama", kaže dr. Stojan.
Hormoni
"Žene općenito mnogo češće imaju lupus nego muškarci", kaže dr. Stojan. Devet od 10 osoba kojima je dijagnosticiran su žene u dobi od 15 do 44 godine. Hormoni poput estrogena i prolaktina, koji su mnogo veći kod žena, mogu izbaciti iz tijelo iz ravnoteže i potaknuti taj proces.
Ultraljubičasto zračenje
"Ultraljubičasto svjetlo može oštetiti stanice svake osobe, ali ljudi s lupusom su vrlo osjetljivi na njega. Nije identificiran kao izravan uzrok bolesti, ali UV svjetlo može modificirati stanice kože na način da ga imunološki sustav prepoznaje kao prijetnju kod osoba s lupusom, aktivirajući ili pogoršavajući simptome", kaže dr. Stojan.
Izloženost toksinima
"Znamo da silikatne čestice koje se nalaze u nekim prašcima za čišćenje i dimu cigareta mogu povećati rizik od razvoja lupusa", kaže dr. Stojan, ali istraživači nisu posve sigurni zašto.
Stres
"Nisam svjestan nikakvog modela koji bi pokazao kako stres utječe na lupus, ali mogu vam reći da svaki pacijent kaže da utječe na njih", kaže dr. Stojan. Pacijenti kažu da emocionalni stres, na primjer smrt u obitelji ili razvod, kao i fizički stres mogu izazvati simptome lupusa.
Infekcije
"Različite virusne infekcije povezane su s izbijanjem lupusa, uključujući ljudski parvovirus, virus herpes simplex i hepatitis A. Virus koji uzrokuje mononukleozu, posebno je proučavan, a znanstvenici vjeruju da antitijela proizvedena nakon izloženosti mogu uzrokovati neobičan odgovor imunološkog sustava. Međutim, dr. Stojan ističe da izloženost ovom virusu ne znači da će osoba oboljeti o lupusa.
Promjene u atmosferi
Na primjer, onečišćenje zraka povezano je s plućnim problemima, a promjene temperature mogu utjecati na osip i slično."Promjene u zagađenju, vjetrovima, barometrijskom tlaku, vlažnosti i temperaturi snažno su povezane sa specifičnim oblicima lupusa", pokazalo je preliminarno istraživanje dr. Stojana. Međutim, nijedna varijabla nije povezana sa svim simptomima, objašnjava on.
Pročitajte još:
- Simptomi koje nam tijelo šalje kada se imunitet s nečim bori
- Od autoimunih bolesti najviše obolijevaju žene: prepoznajte simptome
- Autoimune bolesti: kad imunitet, umjesto da ga brani, krene napadati tijelo
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
