Rutinske operacije, pa i obične posjekotine mogle bi uskoro predstavljati po život opasna stanja. A na transplantacije organa možemo potpuno zaboraviti. Ova tmurna predviđanja o svijetu na rubu postantibiotičke katastrofe objavio je australski ministar znanosti Iana Chubba, piše http://www.vecernji.hr.
Zbog prekomjerne upotrebe antibiotika, bakterije stvaraju rezistenciju – mehanizme otpornosti na te lijekove, pa bi, prema Chubbovim prognozama, do potpune neučinkovitosti antibiotika moglo doći za dva desetljeća.
'Ne razvijemo li nove oblike antibiotika, ali i ne promijenimo li drastično navike i ne prestanemo propisivati te lijekove šakom i kapom, svijet će se, u zdravstvenom smislu, vratiti u 19. stoljeće', tvrdi Chubb.
Stotinjak antibiotika koje koristimo sve su neučinkovitiji, a zbog skupog i kompliciranog istraživačkog procesa, novih antibiotika nema ni na vidiku. Posljednja generacija antibiotika razvijena je prije četvrt stoljeća, a među njima bio je i Plivin Sumamed.
'Situacija je doista alarmantna. Sve se države svijeta bore, pokušavaju smanjiti upotrebu antibiotika kako bi što dulje zadržale njihovu učinkovitost, ali rezultati nisu ohrabrujući. Kako novih antibiotika još nema, radi se na edukaciji liječnika i pacijenata, pokušava se objasniti da antibiotici nisu uvijek nužni za uspješno liječenje', kaže magistra farmacije Dijana Mrđen.
Liječnici su pacijentima nerijetko propisivali antibiotike novije proizvodnje dok su stariji oblici lijeka još imali medicinski potencijal. Izdavanjem najnovije vrste antibiotika i za relativno bezopasne bolesti, poput upale grla, rušio se medicinski potencijal.
'Pacijentima izdaju antibiotike za svaki slučaj, jednostavno da se pokriju u slučaju bilo kakvih komplikacija, iako za takvo što nema nikakvog zdravstvenog razloga. Upotreba antibiotika toliko je raširena i ljudi su se na njih toliko navikli da su liječnici pod užasnim pritiskom. Nije rijedak slučaj da pacijenti dođu u ordinaciju i zatraže antibiotike samo zato što idu na more, da ih ponesu sa sobom ako se nešto dogodi. Neki od pacijenata jednostavno ne žele otići od liječnika bez recepta za antibiotike iako uopće nisu bolesni', kaže magistra Mrđen.
Bakterije su se prilagodile i pobjeđuju
Pojedine vrste bakterija sada već luče kemikalije koje uništavaju antibiotik. Druge pak vrste bakterija jednostavno "izguraju" antibiotik iz stanica organizma, dok se treće vrste bakterija smještaju u dijelove organizama koje antibiotici ne zahvaćaju.
Posebno su opasni stafilokoki, koji uzrokuju infekcije kože, dišnih puteva i koji su odgovorni za većinu slučajeva trovanja hranom. Oni su postali ekstremno otporni na antibiotike koji na njih vrlo često uopće ne djeluju.
A što je s transplantacijom organa? Imunitet pacijenta mora se srušiti kako tijelo ne bi odbacilo presađena jetra ili bubreg. Bez djelotvornih antibiotika, velika je vjerojatnost da bi čovjek oslabljena imuniteta umro od infekcije. Slična je situacija i pri operacijama, tijekom kojih se otvara abdomen. Vjerojatnost postoperativne infekcije narasla bi bez učinkovitih antibiotika na više od 60 posto, koliko god sterilne operativne dvorane bile. Već sada u Europi svake godine od posljedica postoperativnih infekcija umire oko 25.000 pacijenata, a taj bi se broj u skoroj budućnosti mogao značajno povećati.
I tuberkuloza bi zato ponovo mogla steći status teške, neizlječive bolesti.
Antibiotici u mesu, mlijeku i jajima
Životinje na farmama, od krava i goveda do pilića, masovno se tretira antibioticima kako bi se postigli što bolji proizvodni rezultati uz što manje uginuća. Gotovo svaki komad mesa koji kupite u mesnici, gotovo svako jaje koje skuhate za doručak, gotovo svaka čaša mlijeka koju vaše dijete popije za obrok u sebi sadrži tragove antibiotika.
Što nam preostaje bez antibiotika?
Alternativna medicina ukazuje da bi rješenje moglo biti u upotrebi srebra i prirodnih antibiotika iz biljaka. No, za službenu medicinu dvije su metode koje imaju koliko-toliko obećavajući učinak.
Serumska terapija koju tvore antitijela razvijana je do 1925., a za njezino otkriće Emil von Behring dobio je i Nobelovu nagradu.
Terapiju bakteriofagima, virusima koji napadaju bakterije, razvijali su pak liječnici istočne Europe i svojedobno su postizali relativno dobre rezultate.
Te dvije tehnike, gotovo napuštene otkad je počela masovna uporaba antibiotika, danas su ponovo pod povećalom stručne javnosti i podgrijavaju nade liječnika. Bar kao prijelazno rješenje dok se, odnosno ako se stvori nova generacija antibiotika.
