Masna riba
Ribe s visokim udjelom masti, kao što su losos, tuna, sardine i skuša, odličan su izvor omega-3 masnih kiselina koje pomažu u izgradnji membrana oko svake stanice u tijelu, pa tako i neurona. U istraživanjuiz 2017. godine otkriveno je da ljudi s visokom koncentracijom omega-3 masnih kiselina u krvotoku imaju povećanu cirkulaciju krvi u mozgu.
(Foto: pixabay)
Tamna čokolada
Mozak je podložan oksidativnom stresu koji izaziva kognitivne poremećaje i bolesti mozga. U borbi protiv oksidativnog stresa važni su antioksidansi, poput flavonoida kojih u kakaovcu ima u izobilju. U preglednom radu iz 2013. godine prikazana je funkcija flavonoida u razvoju neurona i krvnih žila u dijelu mozga odgovornom za pamćenje i učenje.
(Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL)
U istraživanju iz 2018. godine ispitanicima je praćena moždana aktivnost nakon konzumiranja čokolade sa 70% udjela kakaovca te je dokazano da tamna čokolada uistinu poboljšava rad mozga.
Bobičasto voće
Kao i tamna čokolada, bobičasto voće sadrži antioksidanse koji pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa. Neki od njih su biljni pigmenti antocijani, kafeinska kiselina, katehin i kvercetin koje nalazimo u jagodama, borovnicama, kupinama i ribizu.
(Foto: Thinkstock)
Konzumiranjem tog voća poboljšat ćete komunikaciju među neuronima, smanjiti upalne procese u tijelu te usporiti nastajanje neurodegenerativnih bolesti povezanih sa starenjem.
Orašasti plodovi i sjemenke
Osim omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima, orašasti plodovi i sjemenke obiluju vitaminom E koji održava naš mozak zdravim tako što se bori protiv opasnih slobodnih radikala. Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štamparnavodi kako su bademi, orasi i ostali orašasti plodovi izuzetno korisni za naše zdravlje, no ne preporuča se konzumacija više od npr. šest badema dnevno ili manje šake oraha.
(Foto: Thinkstock)
Cjelovite žitarice
Cjelovite žitarice odličan su izvor ne samo vitamina E nego i ostalih vitamina potrebnih za ispravnu funkciju mozga. Uz kruh i brašno, sljedeće namirnice izvrstan su izvor cjelovitih žitarica:
- smeđa riža
- bulgur
- zobene pahuljice
- ječam
- heljda
strne žitarice
(Foto: Thinkstock)
Kava
Mnogi od nas dan ne mogu zamisliti bez kave. Iako se često govori o negativnim učincima konzumiranja previše kave, ako se pije umjereno i nezaslađena, može pomoći u borbi protiv moždanog udara, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Premaistraživanjuiz 2018. godine, osim što nas razbuđuje, kofein povećava kompleksnu moždanu aktivnost što znači da mozak može bolje i brže obraditi više informacija.
Ljudi često brinu trebaju li ograničiti unos kofeina ili ga potpuno izbaciti iz upotrebe.
Iako previše kofeina može izazvati nesanicu, nemir i ubrzani rad srca, u velikoj većini slučajeva kava je zapravo blagotvorna za zdravlje.
(Foto: pexels)
Avokado
Avokado je odličan izvor zdravih nezasićenih masnih kiselina koje pozitivno utječu na mozak. Osim što zaustavlja kognitivno propadanje mozga, smanjuje i krvni tlak. Nezasićene masne kiseline također možemo pronaći u bademima, chia sjemenkama i brazilskim oraščićima.
avokado voće ili povrće
(Foto: pixabay)
Jaja
Jaja su mnogima sinonim za doručak. Odličan su izvor vitamina B-6, B-12 i folne kiseline. Istraživanjebritanskih znanstvenika povezalo je upravo te vitamine sa smanjenjem brzine moždanog propadanja osoba s blagim kognitivnim poremećajima.
(Foto: Thinkstock)
Brokula
Osim što je niskokalorična i odličan izvor vlakana, brokula je prava poslastica za mozak. Bogata je antioksidansima, ali i vitaminom C, magnezijem, cinkom i bakrom.
(Foto: Thinkstock)
Proizvodi od soje
Ova biljka iz porodice mahunarki bogata je specifičnom skupinom antioksidansa zvanom polifenoli. Istraživanja su povezala konzumaciju hrane bogate polifenolima sa smanjenim rizikom od nastanka demencije te poboljšanjem kognitivnih sposobnosti. Jedan od najzdravijih načina konzumacije soje je u obliku klica.
(Foto: pixabay)
