Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice – procjenjuje se da 80% populacije tijekom života ima barem jednom bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralježnice. Tako je križobolja postala velik javnozdravstveni problem jer je najčešći uzrok izostanka s posla i velikog broja dana bolovanja.
Kralježnica je komplicirani anatomski sklop kralježaka (od kojih su sedam vratnih, dvanaest prsnih i pet slabinskih pokretni), hrskavičnih međukralježničkih kolutova koji omogućuju pokretanje kralježaka, a povezana je s brojnim mišićima, živcima, krvnim žilama i ligamentima, tvoreći glavni noseći sklop tijela.
Omogućuje nam uspravan stav, a kralješci poredani u cijev oblikuju zaštitni kanal kroz koji prolazi leđna moždina i korijeni živaca za ruke i noge. Stoga je zbog svoje mnogostruke funkcije kralježnica izložena stalnom mehaničkom djelovanju opterećenja (tlaku, vlaku, smicanju, savijanju, uvijanju, torziji), pa može doći do prenaprezanja i istrošenosti.
Diskovi
Između svaka dva kralješka nalazi se disk, čija je osnovna uloga prijenos težine niz kralježnicu. Intervertebralni disk ima čvrst vanjski sloj ili anulus, koji okružuje unutarnji mekani, želatinozni centar koji se naziva nucleus.
Sa starenjem disk postaje dehidriran, a kao takav je znatno podložniji ozljedi. Kaže se da nisi star koliko imaš godina nego si star koliko su stare tvoje kosti. Početak starenja, tj. dehidracije diska počinje završetkom našeg rasta.
Hernija diska nastaje kada nucleus izlazi iz svoga centralnog dijela uslijed pucanja anulusa. U takvom stanju diskalno tkivo pritišće neuralne korijene u kralježničkom kanalu, što dovodi do iradijacije bolova niz jednu ili obje noge te neuroloških ispada.
Kako se disk nalazi neposredno ispred spinalnih korijena, iskakanje dovodi do neposrednog pritiska na ove strukture, a time i do razvoja boli kao prvog upozoravajućeg znaka da se u kralježnici nešto loše događa.
Ukoliko nastupi takvo stanje, neophodno je provesti primjerenu dijagnostiku koju će nakon opsežnog liječničkog pregleda (raznim testovima i postupcima odrediti mjesto iz kojeg dolazi bol) i anamneze (podaci od pacijenta o nastanku boli, početku boli, duljini trajanja...) predložiti liječnik specijalist bilo fizijatar ili neurokirurg. Tek nakon toga predložit će i odrediti individualno prilagođeno liječenje.
Odgovorila: dr. med. Spomenka Sremec Bohaček, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije