U svijetu koji je pogođen pandemijom koronavirusa teško je zamisliti da bi nas u budućnosti moglo čekati podjednako grozna ili čak gora pandemija, no to je vrlo izgledno.
Puno prije nego što su zabilježeni prvi slučajevi covida-19, znanstvenici su bili svjesni da budućnost nosi smrtonosnu epidemiju, a budući da se na nju čovječanstvo nije adekvatno pripremilo, znali su da će rezultirati smrtnošću koja se mjeri u milijunima.
Covid-19 bio je sve što su znanstvenici predvidjeli. Nakon nepromišljenog petljanja čovječanstva u prirodu, sve većeg izlaganja patogenima koji postoje u životinjama, nešto slično bilo je neizbježno, iako točno podrijetlo virusa SARS-CoV-2 ostaje nejasno.
Najšokantnija je činjenica da se unatoč svemu malo toga promijenilo. Još uvijek se ne zamaramo virusnim mutacijama koje bi SARS-CoV-2 mogao usvojiti, a kamoli sljedećom nepoznatom pandemijom. Stoga je potrebno započeti istraživanje i pripremu cjepiva koja bi nas mogla obraniti od takvih prijetnji, ističu znanstvenici.
Cjepiva protiv više sojeva virusa
Znanstvenici iz Scripps Researcha iz San Diega tvrde da vlade i privatni sektori moraju sada početi investirati u istraživanje i razvoj široko neutralizirajućih antitijela, zaštitnih proteina koji su učinkoviti protiv više sojeva virusa, prenosi Science Alert.
"Takva bi se antitijela mogla koristiti kao lijekovi za prevenciju ili liječenje virusa iz određene obitelji, uključujući nove sojeve koji se još nisu pojavili. Što je još važnije, mogli bi se koristiti za razvijanje cjepiva protiv mnogih članova određene obitelji virusa", objasnili su Dennis Burton i Eric Topol, koautori studije objavljene u časopisu Nature.
Znanstvenici tvrde da smo zapravo imali sreće s covidom-19. Razlog je bio šiljasti protein koronavirusa, značajka molekularne građe virusnih čestica koja olakšava razvoj cjepiva. Drugoga puta možda nećemo imati toliko sreće.
"Sljedeći patogen možda neće biti tako prilagodljiv. Izrada cjepiva mogla bi potrajati puno duže. Čak bi i SARS-CoV-2 mogao postati problematičniji za cjepiva zbog pojave novih varijanti", objasnili su znanstvenici.
Stoga smatraju da bi bilo pametno razviti cjepiva protiv virusa koja se baziraju na široko neutralizirajućim antitijelima koja ciljaju prioritetne viruse, inačice SARS-CoV-2, HIV, podtipove gripe, ebolu i druge.
Iako izoliranje ovih antitijela nije lako, već dugotrajno i skupo, prednosti su neusporedive, tvrde znanstvenici. Da bi došlo do prve faze ispitivanja, potrebno je ulaganje od 100 milijuna do 200 milijuna dolara po virusu, dok se štete od pandemije procjenjuju na bilijune dolara.
"Za razliku od reaktivnog programa koji se pokreće kada se pojavi novi patogen, predlažemo projekte koji bi mogli započeti odmah u velikim razmjerima. Imat ćemo epidemije u budućnosti, moramo spriječiti da postanu pandemije", zaključili su znanstvenici.
