Zlatni rez je pojam koji se najčešće veže za umjetnost jer se u umjetnosti najčešće koristi, a teorije o zlatnom rezu započele su u antičkim vremenima. No, do najčešćeg korištenja i pokušaja objašnjenja što je zlatni rez, došlo je u periodu renesanse kada su umjetnici, fizičari, matematičari i astrolozi bili u potrazi za savršenstvom u poznatim strukturama.
Kako bi objasnili što je zlatni rez vodili su se teorijom da je to najsavršeniji rez u prirodi, koji je harmonija izrazite preciznosti i kaotične nesavršenosti. Struktura savršena ljudskom oku.
Matematičari su u potrazi za odgovorom što je zlatni rez kreirali formula koja ga objašnjava, pri čemu su zlatni rez definirali kao kompozicijski zakon u kojem se manji dio prema većem odnosi kao veći dio prema ukupnom. To znači da ukoliko nešto želimo podijeliti na način zlatnog reza podijelimo na 13 jednakih dijelova i to podjelimo u omjeru 8:5. Ako dijelimo kompoziciju na 21 jednak dio onda se ona dijeli u omjeru 13:8.
Renesansni znanstvenici zaključili su da na što se više dijelova kompozicija podijeli, dolazi se bliže točnom zlatnom rezu, no do točnog reza nikad se ne može doći jer je taj broj aproksimacija.
U umjetnosti i arhitekturi mnogo je primjera korištenja zlatnog reza, a jedan od najpoznatijih hrvatskih spomenika, Baščanska ploča napravljena je u približnom omjeru zlatnog reza.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
