Što je humusna zemlja? Za početak trebate znati da je humus gornji sloj tla koji je sastavljen od razgrađenih organskih tvari. Humus je vrlo plodna vrsta tla i obiluje organskim i mineralnim tvarima koji su važan čimbenik u razvoju biljaka. Humusna zemlja nastaje truljenjem organskog materijala, a od ostalih organskih tvari razlikuje se sljedećim karakteristikama:

Humus nije topiv u vodi, ali može se u njoj koloidno disperzirati.

Sadrži više ugljika, nego što ga sadrže nerastvorene organske tvari.

Sadrži velike količine dušika.

Postoje dva oblika humusa ili humusne zemlje: blagi humus i kiseli humus. Blagi humus je zasićen bazama, najviše kationima zemnoalkalijskih metala (Ca i Mg). Takav oblik humusa nalazimo u najboljim tlima. S druge strane, kiseli humus je bogat fulvo kiselinama i nezasićenim huminskim kiselinama te ga nalazimo u lošijim tlima.

Humusne tvari mogu se podijeliti u tri grupe:

Huminski ugljen, on predstavlja inertan dio humusa, to je djelomično humificirana organska tvar.

Huminske kiseline, aktivan su dio humusa i upravo zato čine najvažniju grupu humusnih tvari.

Fulvo kiseline, one djeluju kao zaštitni koloid te su važan faktor u razgradnji mineralnog dijela tla.

Humus je bitan jer povoljno utječe na biološka svojstva tla zato što je izvor ugljika, a upravo je ugljik potreban za život i razmnožavanje mikroorganizama. Još jedna prednost humusa je činjenica da jako povoljno utječe na strukturu tla. Teška i zbijena tla će postati rahlija i lakša, a tako će se poboljšati i ostala svojstva tla. Naročito režim vode, toplina i zračnost. Humusna zemlja sadrži sva potrebna biljna hranjiva.