Badem je najstarija kultura koja se počela uzgajati na našem
obalnom i otočnom dijelu, no uzgoju badema prijete i mnoge
bolesti badema.
Badem (lat. Prunus dulcis) je drvenasta biljka iz porodice
ružovki (Rosaceae), jestive jezgre ploda.
Bademi su bogati mononezasićenim masnim kiselinama. To je tip
kiselina koje nalazimo i u maslinovom ulju i koje su važne u
prevenciji srčanog udara.
Osim velike upotrebe u domaćem kulinarstvu, značajna je njegova
uloga i u prehrambenoj, farmaceutskoj, konditorskoj i kozmetičkoj
industriji.
Zbog svega toga badem treba posebno štititi, da bi spriječili
bolesti badema koje ga mogu napasti.
Štetnici badema su žilogriz (Capnodis tenebrionis) pogotovo u
mladim nasadima, lisne uši (Myzus persicae) i štitaste uši
(Parthenolecanium persicae), a moguće su i
bakterioze (Pseudomonas Agrobacterium, Pseudomonas syringae i
Erwinia amylovora).
Pri nabavi sadnog materijala valja biti vrlo oprezan radi moguće nazočnosti virusa, te na moguću nazočnost bakterioza (Agrobacterium tumefaciens, Pseudomonas syringae).
Zaštitu od bolesti badema i štetnika u bajamicima treba
provoditi redovito.
Zaštitu valja provoditi prema ekološkim principima ili
integriranim načelima zaštite.
Badem je jako osjetljiv na sljedeće bolesti
badema: sušenje grančica s cvjetovima (Monilia laxa),
kovrčavost lista (Taphrina deformans), šupljikavost lista
(Stigmina carpophila).
Rupičavost lista spada u bolesti badema kod koje
se simptomi bolesti se javljaju na lišću, plodovima i mladicama.
Na lišću se uočavaju sitne (3-10 mm) okrugle i crvenkaste pjege,
obrubljene jednom tamnijom linijom i klorotičnom oreolom. U
okviru pjega lisno tkivo izumire, suši se i ispada, zbog čega
lišće postaje šupljikavo.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
