Badem je najstarija kultura koja se počela uzgajati na našem obal­nom i otočnom dijelu, no uzgoju badema prijete i mnoge bolesti badema.  Badem (lat. Prunus dulcis) je drvenasta biljka iz porodice ružovki (Rosaceae), jestive jezgre ploda. Bademi su bogati mononezasićenim masnim kiselinama. To je tip kiselina koje nalazimo i u maslinovom ulju i koje su važne u prevenciji srčanog udara. Osim velike upotrebe u domaćem kulinarstvu, značajna je njegova uloga i u prehrambenoj, farmaceutskoj, konditorskoj i kozmetičkoj industriji.

Zbog svega toga badem treba posebno štititi, da bi spriječili bolesti badema koje ga mogu napasti. Štetnici badema su žilogriz (Capnodis tenebrionis) pogotovo u mladim nasadima, lisne uši (Myzus persicae) i štitaste uši (Parthenolecanium persicae), a moguće su i  bakterioze (Pseudomonas Agrobacterium, Pseudomonas syringae i Erwinia amylovora).

Pri nabavi sadnog materijala valja biti vrlo oprezan radi moguće nazočnosti virusa, te na moguću nazočnost bakterioza (Agrobacterium tumefaciens, Pseudomonas syringae).

Zaštitu od bolesti badema i štetnika u bajamicima treba provoditi redovito. Zaštitu valja provoditi prema ekološkim principima ili integriranim načelima zaštite.

Badem je jako osjetljiv na sljedeće bolesti badema: sušenje grančica s cvjetovima (Monilia laxa), kovrčavost lista (Taphrina deformans), šupljikavost lista (Stigmina carpophila).  Rupičavost lista spada u bolesti badema kod koje se simptomi bolesti se javljaju na lišću, plodovima i mladicama. Na lišću se uočavaju sitne (3-10 mm) okrugle i crvenkaste pjege, obrubljene jednom tamnijom linijom i klorotičnom oreolom. U okviru pjega lisno tkivo izumire, suši se i ispada, zbog čega lišće postaje šupljikavo. 

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!