Lapor tlo je nastalo miješanjem gline i vapnenca.

Lapor (ili tupina) je siva ili žućkasta sitnozrnata sedimentna stijena koja se sastoji od kalcita i gline u različitim omjerima. Lapor tlo nazivaju još i terramara (tal. terra marna: laporasta zemlja). Lapor tlo imaju i stara sojenička brončanodobna i željeznodobna naselja u pokrajinama Emiliji i Lombardiji, sjeverna Italija.  U prirodnom se krajoliku lapor tlo pokazuje kao tamna mrlja bogata organskog tla.

Mnoga lapor tla su uništena jer ih je lokalno stanovništvo iskorištavalo kao gnojivo.  Naselja su bila pravokutnoga ili trapezoidnoga tlocrta te su uvijek bila ograđena širokim opkopom i zemljanim nasipom.  Prilazni put do naselja obično je prolazio središtem naselja i dijelio ga po dužini na inzule u kojima su bile smještene nastambe.  U blizini križanja uzdužnoga i poprečnoga puta nalazio se četverokutni prostor, okružen bedemom, namijenjen vjerojatno kultu ili izgrađen kao utvrda. 

U voćarstvu je važno znati da voćke sađene u jame s tvrdim lapor tlom propadaju.

U poljoprivredi, na primjer suncokreti dobro podnose ilovasta pjeskovita tla i lakše lapor tlo, ali ovdje je važna dovoljna količina padalina.

Borovica uspijeva na različitim tipovima tla, uključujući i kisela i alkalna tla te glinasta ili lapor tla.

u Istri se sakuplja bijeli tartuf (T. magnatum), tzv. kralj gljiva, koji za rast bira ilovasto - laporasta tla uz obale rijeka Mirne, Raše, Pazinčice i Boljunčice.

Mješavina lapor tla i vapnenca u kombinaciji sa specifičnim mikroklimatom omogućuje proizvodnju vina koja posjeduju optimalni balans strukture, arome i delikatnosti koju je gotovo nemoguće imitirati. Ali i bolest vinove loze, žutica, uzrokovana je manjkom slobodnog željeza u tlu a najčešće se javlja u tlima bogatim vapnom kao što su to lapor tla.

Lapor tlo daje čisti lapor koji se koristi kao sirovina za proizvodnju cementa (cementni lapor).  U Hrvatskoj lapor tlo nije rijetkost i zemlja je bogata ležištima lapora, a najznačajnija ležišta su u Dalmaciji i Istri koja su morskog podrijetla, eocenske starosti. Miocenske naslage kod Podsuseda su slatkovodnog podrijetla. 

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!