Celer je već neko vrijeme jako popularna biljka, pogotovo u
obliku soka. Donosimo vam sve razloge zašto biste ga trebali
češće konzumirati i kako se koristi lisnati
celer
U namirnice bogate topivim vlaknima ubrajaju se ječam, zob, leća,
orašasti plodovi, sjemenke lana, grah, lisnati
celer, mrkva, krastavci, borovnice, kruške, naranče,
jabuke i jagode. Netopiva vlakna nalaze se u cjelovitim
žitaricama, pšeničnim mekinjama, sjemenkama, orašastim plodovima,
smeđoj riži, mahunama, celeru, brokuli, tikvicama, zelenom
lisnatom povrću, kupusu, luku, rajčicama i grožđu.
- Kelj listaš
Iako izgledaju potpuno drugačije, lisnati celer
i celer "korijen" zapravo su dvije sorte iste biljke, apium
graveolens, koja potječe iz južne Europe.
Lisnati celer je do 80 cm visoka dvogodišnja
biljka koja ima velike, peraste, tamnozelene listove, a druge
godine i male bijele ili žućkastozelene cvjetove, udružene u
brojne male štitaste cvasti. Iz cvjetova se razvijaju mali
aromatični plodovi. S obzirom na njegov rast i uporabu,
razlikujemo tri vrste celera. U našim vrtovima uglavnom uzgajamo
lisnati celer s vretenastim korijenom (uzgaja se zbog listova) i
gomoljasti celer, koji još zovu vrtni ili zeleni celer (koriste
se listovi i zadebljali gomolj).
Lisnati celer također sadrži nekoliko važnih vitamina i minerala.
Vitamin A jača imunitet, zdravlje kože i očiju. Vitamin K pomaže
kod zgrušavanja krvi i štiti gustoću kostiju. Ovaj vitamin
potreban je za stvaranje kostiju, a manjak je povezan s većim
rizikom od lomova. Kalij podržava rad srca, kontrakcije mišića i
pomaže u održavanju mišićne mase. Lisnati celer
također sadrži manje količine vitamina C, vitamine
skupine B, kalcij, magnezij i mangan.
Celer sadrži preko desetak vrsta antioksidansa i desetak moćnih protuupalnih tvari. Smatra se da ovi spojevi štite od staničnih oštećenja koja mogu dovesti do preranog starenja i različitih bolesti.
