Kadulja (Žalfija,lat. Salvia), je najveći rod otpornih zimzelenih biljaka iz porodice Lamiaceae ili usnatica koja raste u kamenjarima Mediterana u niskim grmovima.
Kako izgleda kadulja? Kadulja je samonikla zeljasta biljka s kopljastim i ovalnim baršunastim listovima prekrivenim gustim dlačicama s obje strane i prekrasnim klipičastim, ljubičastim cvijetom.
Sigurno ste je viđali na kamenjarima, na ogoljelim kamenim terenima, pa tako i znate kako izgleda kadulja.
Mlada je svijetlozelena do ljubičasta, cvjeta u malim bijelim, plavim i ružičastim klasovima na vrhu stabljike. Stabljika joj s vremenom odrveni, životni joj je vijek šest do sedam godina.
Ako je niste susretali evo još detalja o tome kako izgleda kadulja. Stabljiku i okolne šibljaste ogranke gusto su obrasli uski, ovalni i trajni listovi koji su na rubu vrlo nježno nazubljeni.
(FOTO: Pixabay)
Listovi kadulje imaju brojne žile i na obje su strane gusto mrežasti. Obilje gusto smještenih i finih dlaka daju listu zagasitu sivo-zelenu boju. U najgornjem dijelu uspravnih ogranaka razvijaju se klasovi pršljenaste nakupine ljubičastih i izrazito usnatih cvjetova.
To je biljka sunca i topline, osjetljiva na mraz i previše vlage pa je kontinentalci i posebno sjevernjaci moraju sijati i njegovati.
Kadulja se sije u travnju i svibnju, a sjeme se samo malo prekrije zemljom. Gnojiti se treba se svakih mjesec i pol dana mješavinom dušika, fosfora i kalija.
Možemo je uzgajati i kao lončanicu u kući, na sunčanom prozoru, gdje se može uzgajati do ljeta a onda je bolje presaditi u vrt.
Listovi kadulje se beru prije cvatnje u travnju, cvijet se sabire u svibnju i lipnju. Budući da joj narastu novi listovi, mogu se brati tijekom cijele godine. Suši se na sjenovitom i zračnom mjestu. Cvijet kadulje vole i pčele pa je njen med jedan od najljekovitijih.
Sada kada znate kako izgleda kadulja možete se i vi upustiti u avanturu prikupljanja i sušenja ovih ljekovitih listova.
Već 4.000 godina ona je na glasu kao čudesna biljka koja liječi mnoge bolesti a kod nekih je naroda i na glasu svetosti. Starorimski znanstvenik i pisac nazvao ju je Salvia od latinskog glagola salvum što znači spasiti. Danas se u mnogim zemljama još uvijek tako naziva (spasiteljica) a od te riječi dolazi i njezin drugi naziv kod nas – žalfija. Egipćani su je koristili za balzamiranje i mumificiranje, stari Rimljani su imali čitav obred kod njezinog branja, a Indijanci su je palili u obrednoj vatri i nosili je oko vrata pri ritualnom plesu.
Cijenili su je i istočni narodi pa su tako Kinezi su za sanduk kadulje davali tri sanduka svoga čaja.
No, kadulja je cijelu tu slavu postigla prije svega bezbrojnim primjerima svoje ljekovitosti. Stari su je narodi upotrebljavali kao lijek za skoro sve bolesti. Sastavni je dio je u receptima liječnika u starom Egiptu, Heladi i Rimu, na istoku i na zapadu a u Srednjem vijeku.
U Hrvatskoj je zastupljeno petnaestak vrsta, a najvažnije su Salvia officinalis, Salvia sclarea i Salvia triloba. Salvia sclarea, rasprostranjena je diljem primorske Hrvatske Za cijeli rod kadulja tipično je da imaju dva prašnika. Ostali nazivi su kuš i žalfija.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
