Izbor sorte grožđa za vino podložan je uvjetima koji su propisani Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih sorata vinove loze. Tako danas u svijetu, u kulturnom uzgoju postoje mnoge sorte grožđa za vino, a prema nekima i do 20.000.
U Hrvatskoj se na Nacionalnoj listi priznatih kultivara nalazi 196 sorata vinove loze koje su namijenjene za proizvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina.
Sorte grožđa za vino, odnosno vinove loze, podijeljene su u tri skupine i sve imaju zajedničke biološke osobine.Tako imamo:
Zapadno europsku skupina (convarietas occidentalis) - traminac,
pinot sivi, crni i bijeli, rajnski rizling, sauvignon, merlot,
cabernet i dr.
Skupinu sorata crnomorskog sliva, panonska skupina (convarietas
pontica) - kraljevina, ružica, plavac mali, frankovka, maraština,
pošip, žilavka, carignan i dr.
Istočnu skupinu sorata (convarietas orientalis) - afus-ali,
muškat hamburg, plemenka i dr.
Sorte grožđa za vino dijelimo i prema načinu korištenja:
- za potrošnju u svježem stanju (za jelo) - zobatice (stolne
sorte)
- za preradu u vino - vinske sorte
- za destilate
- za proizvodnju ugušćenih moštova, koncentrata i sokova
- za sušenje (grožđice)
- za kompote, marmelade i sl.
- za dekorativne svrhe
Kod nas se najviše koriste upravo sorte grožđa za vino, a koje se
opet dijele s obzirom na boju vina, na bijele, crvene i crne
sorte.
Nemojmo zanemariti ni stolne sorte čiji uzgoj također zauzima
značajno mjesto, a i primjena je sve šira.
Vrlo često sorte grožđa za vino razvrstavaju prema kakvoći, iako kakvoća nikako ne ovisi samo o sorti (položaj, godina, okolinski uvjeti, tehnologija uzgoja i sl.).
Vinske sorte grožđa za bijela vina visoke kakvoće su:
CHARDONNAY koji potječe iz Francuske. Nastao spontanim križanjem
Pinota (crnog) i Gauois blanc-a.
PINOT BIJELI (burgundac bijeli, pinot blanc) je sorta iz grupe
Pinot, nastao mutacijom pupa iz pinota crnog, dozrijeva u drugom
razdoblju.
PINOT SIVI (burgundac sivi, rulender) je sorta iz grupe Pinot,
nastao mutacijom pupa iz pinota crnog, dozrijeva u drugom
razdoblju. G
RAJNSKI RIZLING je stara i vrlo poznata sorta, podrijetlom iz
Njemačke iz doline rijeke Rajne. Uzgaja se u gotovo svim zemljama
svijeta. Dozrijeva početkom III. razdoblja. Iznimno je otporan na
niske zimske temperature.
SAUVIGNON BIJELI koji je podrijetlom je iz Francuske, a kod nas
je rasprostranjen u kontinentalnoj regiji Hrvatske. Daje
visokokvalitetna skladna vina, svojstvene sortno prepoznatljive
arome.
GRAŠEVINA BIJELA (grašica, Laški rizling, talijanski rizling) -
najzastupljenija sorta u kontinentalnoj regiji Hrvatske. Srednje
je bujna, dobre oplodnje, redovitoga i dobrog
prinosa.
MALVAZIJA ISTARSKA BIJELA koja se smatra autohtonom sortom
istarskog poluotoka (no zbog imena, postoji pretpostavka da je
grčkog porijekla).
Vinske sorte grožđa za crno vino:
PLAVAC MALI - autohtona je hrvatska sorta, raširena u srednjoj i
južnoj Dalmaciji. Srednje je bujan do bujan, redovite i stabilne
rodnosti. Kakvoća ovisi o položaju.
PINOT CRNI (burgundac crni, pinot noir) - potječe iz Francuske,
jedna je od najstarijih sorata. Rasprostranjen je u cijelom
svijetu.
CABERNET SAUVIGNON - podrijetlom je iz Francuske, a uzgaja se u
gotovo svim zemljama svijeta. Kod nas je proširen u Istri,
Dalmaciji.
BABIĆ CRNI, autohtona je hrvatska sorta, raširena u srednjoj i
južnoj Dalmaciji. Redovite i stabilne rodnosti.
MERLOT CRNI koji je podrijetlom iz Francuske, a uzgaja se u
gotovo svim zemljama svijeta.
TERAN CRNI, kod nas je zastupljen u Istri, vjerojatno potječe iz
Italije. Trs je snažan, bujne vegetacije, visoke, ali neredovite
rodnosti.
Stolne sorte grožđa za vino mogu se uspješno i rentabilno uzgajati na području Dalmacije, a u sjevernijim krajevima za lokalnu i osobnu potrošnju.
