Izbor sorte grožđa za vino podložan je uvjetima koji su propisani Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih sorata vinove loze. Tako danas u svijetu, u kulturnom uzgoju postoje mnoge sorte grožđa za vino, a prema nekima i do 20.000. 

U Hrvatskoj se na Nacionalnoj listi priznatih kultivara nalazi 196 sorata vinove loze koje su namijenjene za proizvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina.

Sorte grožđa za vino, odnosno vinove loze, podijeljene su u tri skupine i sve imaju zajedničke biološke osobine.Tako imamo:

Zapadno europsku skupina (convarietas occidentalis) - traminac, pinot sivi, crni i bijeli, rajnski rizling, sauvignon, merlot, cabernet i dr. Skupinu sorata crnomorskog sliva, panonska skupina (convarietas pontica) - kraljevina, ružica, plavac mali, frankovka, maraština, pošip, žilavka, carignan i dr. Istočnu skupinu sorata (convarietas orientalis) - afus-ali, muškat hamburg, plemenka i dr.

Sorte grožđa za vino dijelimo i prema načinu korištenja:

- za potrošnju u svježem stanju (za jelo) - zobatice (stolne sorte) - za preradu u vino - vinske sorte - za destilate - za proizvodnju ugušćenih moštova, koncentrata i sokova - za sušenje (grožđice) - za kompote, marmelade i sl. - za dekorativne svrhe

Kod nas se najviše koriste upravo sorte grožđa za vino, a koje se opet dijele s obzirom na boju vina, na bijele, crvene i crne sorte.  Nemojmo zanemariti ni stolne sorte čiji uzgoj također zauzima značajno mjesto, a i primjena je sve šira.

Vrlo često sorte grožđa za vino razvrstavaju prema kakvoći, iako kakvoća nikako ne ovisi samo o sorti (položaj, godina, okolinski uvjeti, tehnologija uzgoja i sl.).

Vinske sorte grožđa za bijela vina visoke kakvoće su: 

CHARDONNAY koji potječe iz Francuske. Nastao spontanim križanjem Pinota (crnog) i Gauois blanc-a.  PINOT BIJELI (burgundac bijeli, pinot blanc) je sorta iz grupe Pinot, nastao mutacijom pupa iz pinota crnog, dozrijeva u drugom razdoblju.  PINOT SIVI (burgundac sivi, rulender) je sorta iz grupe Pinot, nastao mutacijom pupa iz pinota crnog, dozrijeva u drugom razdoblju. G RAJNSKI RIZLING je stara i vrlo poznata sorta, podrijetlom iz Njemačke iz doline rijeke Rajne. Uzgaja se u gotovo svim zemljama svijeta. Dozrijeva početkom III. razdoblja. Iznimno je otporan na niske zimske temperature. SAUVIGNON BIJELI koji je podrijetlom je iz Francuske, a kod nas je rasprostranjen u kontinentalnoj regiji Hrvatske. Daje visokokvalitetna skladna vina, svojstvene sortno prepoznatljive arome.  GRAŠEVINA BIJELA (grašica, Laški rizling, talijanski rizling) - najzastupljenija sorta u kontinentalnoj regiji Hrvatske. Srednje je bujna, dobre oplodnje, redovitoga i dobrog prinosa.  MALVAZIJA ISTARSKA BIJELA koja se smatra autohtonom sortom istarskog poluotoka (no zbog imena, postoji pretpostavka da je grčkog porijekla). 

Vinske sorte grožđa za crno vino:

PLAVAC MALI - autohtona je hrvatska sorta, raširena u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Srednje je bujan do bujan, redovite i stabilne rodnosti. Kakvoća ovisi o položaju. PINOT CRNI (burgundac crni, pinot noir) - potječe iz Francuske, jedna je od najstarijih sorata. Rasprostranjen je u cijelom svijetu.  CABERNET SAUVIGNON - podrijetlom je iz Francuske, a uzgaja se u gotovo svim zemljama svijeta. Kod nas je proširen u Istri, Dalmaciji.  BABIĆ CRNI, autohtona je hrvatska sorta, raširena u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Redovite i stabilne rodnosti.  MERLOT CRNI koji je podrijetlom iz Francuske, a uzgaja se u gotovo svim zemljama svijeta.  TERAN CRNI, kod nas je zastupljen u Istri, vjerojatno potječe iz Italije. Trs je snažan, bujne vegetacije, visoke, ali neredovite rodnosti. 

Stolne sorte grožđa za vino mogu se uspješno i rentabilno uzgajati na području Dalmacije, a u sjevernijim krajevima za lokalnu i osobnu potrošnju.