Mošusni sljez se često može naći kao samonikla
biljka uz ceste i na livadama i pašnjacima. Obično je roza boje,
a postoje i kultivari bijele boje. Vrlo je otporna biljka i voli
sunčanu gredicu, ali privlači pčele u vrt. Voli alkalno, kiselo,
neutralno tlo.
U Hrvatskoj raste osam vrsta sljezova: bezmirisni sljez, mošusni
sljez, korovni sljez, gorski sljez, sitnocvjetni sljez, sićušni
sljez, šumski sljez i Malva verticillata.
Mošusni sljez ima samo po jedan cvijet u pazušcu
lista ili na vrhu stisnut grozdast cvat.
Sve vrste Malva su jestive, pa tako i Malva moschata, odnosno
mošusni sljez. Listovi se koriste u proljetnim salatama. Biljka
je i ljekovita, listovi uravnotežuju probavu, a jestivo je i
sjeme. Cvjetovi su mu dvospolni, a cvjetaju lipnja do
kolovoza.
Oprašuju ga insekti ali i samooplodna je biljka. Sjemenke
dozrijevaju mjesec kasnije, širi ih vjetar ali i životinje, pa
tako mogu doći do 1500 m n.v.
Na Velebitu ga se može pronaći na visinama od 400-1300 m,
nalazimo ga po livadama.
Mošusni sljez koristi se za liječenje prehlade, pomaže i smiruje kašalj, a njegovi listovi mogu se koristiti u salatama.
Mošusni sljez možemo naći po suhim brdskim kamenitim livadama, uz puteljke ili u vrtovima, gdje tvoi ukrasne forme.