Na sjeveru Azija je okružena Sjevernim ledenim morem, na istoku i
jugu Tihim i Indijskim oceanom, od Afrike je razdvaja Crveno more
i Sueski kanal, dok je od Europe dijeli Egejsko, Crno i
Mramorno more.
Kopnenu granicu između Europe i Azije tvori gorje Ural, donji tok
rijeke Urala, odnosno Žema, i Kumo-manička udolina.
Ovdje ćemo reći nešto više o Mramornom moru.
Mramorno more je unutrašnje more koje se nalazi između
Europe i Azije i predstavlja dio Euroazijske unutrašnje
granice. Na istoku je Izmitski zaljev a jugoistoku Mudanjski
zaljev.
Ovo more je preko Dardanela povezano s Egejskim morem, ali je i
Bosporom (Carigradski prolaz) povezano s Crnim morem.
Na sjevernoj obali, uz Bospor, razvio se Istanbul. – U antičko
doba nazivalo se Propontis.
Mramorno more je od Galipolja do Izmita je dugo
282 km i 80 km široko. Površina iznosi 11.655 km², od čega 182
km² otpada na otoke.
U blizini obale dubina mu je uglavnom samo 50 m, dok je na
najdubljim mjestima i više od 1300 m.
Temperatura vode na površini zimi je 9 °C, ljeti 29 °C.
Mramorno more dobilo je ime po otoku koji se
nalazi u njemu i zove se još od starih vremena
Mramorni otok.
Pored poznatog bijelog mramora (otuda i porijeklo imena) na otoku
se proizvodi vino, žitarice i masline.
Zanimljivo je da Mramorno more služi i kao regulator količine vode kojom više moćnih rijeka pune Crno more jer kroz Mramorno more te vode neprekidno prolaze u Sredozemno.
