Na sjeveru Azija je okružena Sjevernim ledenim morem, na istoku i jugu Tihim i Indijskim oceanom, od Afrike je razdvaja Crveno more i Sueski kanal, dok je od Europe dijeli Egejsko, Crno i Mramorno more. Kopnenu granicu između Europe i Azije tvori gorje Ural, donji tok rijeke Urala, odnosno Žema, i Kumo-manička udolina. Ovdje ćemo reći nešto više o Mramornom moru.

Mramorno more je unutrašnje more koje se nalazi između Europe i Azije i predstavlja dio Euroazijske unutrašnje granice. Na istoku je Izmitski zaljev a jugoistoku Mudanjski zaljev. Ovo more je preko Dardanela povezano s Egejskim morem, ali je i Bosporom (Carigradski prolaz) povezano s Crnim morem.

Na sjevernoj obali, uz Bospor, razvio se Istanbul. – U antičko doba nazivalo se Propontis. Mramorno more je od Galipolja do Izmita je dugo 282 km i 80 km široko. Površina iznosi 11.655 km², od čega 182 km² otpada na otoke. U blizini obale dubina mu je uglavnom samo 50 m, dok je na najdubljim mjestima i više od 1300 m.  Temperatura vode na površini zimi je 9 °C, ljeti 29 °C. 

Mramorno more dobilo je ime po otoku koji se nalazi u njemu i zove se još od starih vremena Mramorni otok.  Pored poznatog bijelog mramora (otuda i porijeklo imena) na otoku se proizvodi vino, žitarice i masline.

Zanimljivo je da Mramorno more služi i kao regulator količine vode kojom više moćnih rijeka pune Crno more jer kroz Mramorno more te vode neprekidno prolaze u Sredozemno.