Žive ograde ili živice su odlična zamjena za ogradu oko kuće. Odlično pristaje uz svaki tip kuće (moderno, tradicionalno), možete ih oblikovati po vlastitoj želji i jednostavne su za održavanje.
Postoje dvije vrste žive ograde, a to su: zimzelena i listopadna.
Zimzelene žive ograde vrste su:
Kalina je brzorastuća zimzelena živica, grmolika biljka koja na sebi ima male bijele cvjetove. Ona se najčešće koristi je ju je jednostavno održavati i može narasti do tri metra.
Photinia može je zimzelena živica koja može narasti od 1,5 metra do 3 metra visine, pa čak i 3 metra u širinu. Dobro će raste u svim dijelovima vrta ili dvorišta. Jako je otporna je na niske temperature, a možete je saditi na različitim tipovima tla.
Kleka dolazi u više podvrsta, a prepoznat ćete ju po stupastom obliku.
Lovor višnja pripada u zimzelene biljke, a mnogi je znaju po sjajnim zelenim listićima. Dobro uspijeva kao srednja, ali i visoka živica, a sadi se najviše na priobalju jer je otporna na vjetar.
Tisa je za razliku od drugih zimzelenih živica, spororastuća. Ima tamno zelene iglice, a budući da je dio crnogoričnog biljnog svijeta, dobro podnosi niske temperature I ne treba joj direktan izvor sunčeve svjetlosti.
Listopadne žive ograde su:
Udikovina pripada u listopadne žive ograde vrste. Može rasti četiri metra u širinu i visinu. U proljeće uljepšava vrt bijelom, okruglim cvjetovima.
Rododendron je izuzetno grust grm I vrsta listopadne žive ograde s predivnim cvjtovima, a raste do dva metra visine.
Plemeniti bambus je vrlo otporna i izrazito visoka vrsta bambusa koja se može svrstati u živu ogradu. Zbog svoje glomaznosti nije prikladan za male vrtove, a cvjetovi su mu neprimjetni.
Vatreni grm je jako bodljikava živa ograda s vrlo zanimljivim I privlačnim cvjetovima žute, crvene I narančaste boje. Najčešće se koristi kako bi se zakrčio neki put iliza ogradu jer se kroz njega ne može proći upravo zbog bodljica. Trnovi su mu jako oštri, pa na to treb pripaziti.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
