Ženska paprat (Athyrium filix temina) trajna je biljka iz porodice bujadinka, a zovu je još i šumska bujadinka ili ženska navala.
Prilikom izbijanja listovi su joj uvijeni kao puž , a kasnije postaju dugački. Raste po šumama od viših brada pa do preko 1500 m nadmorske visine. Listovi sadrže dosta vitamina i upotrebljavaju se za hranu kuhani .
Hrvatski naziv ženska paprat dobila je po tome što su joj skriveni reproduktivni organi. Dok naziv bujadinka duguje tome što je iznimno bujna biljka.
Ženska paprat uzgaja se prvenstveno kao ukrasna biljka.
Iako je paprat prastara biljka i na Zemlji raste već više od milijun godina, još uvijek je koristimo kao ukrasnu biljku u svim interijerima, a posebno modernim.
Ženska paprat je sobna biljka koja svojim bujnim i kovrčavim svijetlozelenim listovima privlači poglede gdje god da se nalazi.
Prirodno stanište joj je na području Europe, zapadne Azije i sjeverne Afrike.
Voli vlažne listopadne, crnogorične ali i miješane šume. Naći ćemo je od nizina pa sve do pretplaninskog pojasa.
Ima malobrojne duge eliptične listove, dužinom i do 100 cm. Dvostruko ili čak trostruko su perasti.
Ima velike duguljaste trusnice, a spore su svijetlo smeđe te dozrijevaju u srpnju i kolovozu, kada se šire vjetrom. Ženska paprat kao i sve vrste paprati se širi sporama.
Ženska paprat ima peteljku prekrivenu tamnosmeđim ljuskastim dlačicama.
Jestivi su mladi izdanci ženske paprati, ali ne preporučuje se jesti ih sirove jer sadrže enzim tiaminazu koji uništava vitamin B pa stoga ih treba konzumirati isključivo kuhane.
Ljekovita svojstva ženske paprati
Koristi se kao pomoć kod plućnih problema, otežanog disanja, kašlja, kao pojačivača mokrenja, posebnu učinkovitost kod crijevnih parazita (trakavica), te protiv svih bolova vezanih uz porođaj i postporođajno vrijeme.
Ženska paprat rasprostranjena je skoro u cijeloj našoj zemlji, uglavnom na svježijim mjestima. Mladi listovi sadrže dosta vitamina i upotrebljavaju se za jelo kuhani kao varivo.
Ako znamo da gorivo industrijske revolucije leži na fosilnim ostacima upravo jedne od najstarijih grupi biljaka, zajedničkog naziva papratnjače, tako možemo reći i da je to biljka koja je pokrenula industrijsku revoluciju.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
