Jadransko more i brojne hrvatske rijeke odlikuju se velikom bioraznolikošću. Nažalost, nedovoljnom čovjekovom brigom o okolišu dolazi do onečišćenja mora i rijeka otpadnim vodama, naftom, metalima, odlaganjem smeća itd. Procjenjuje se da je u svjetskim oceanima završilo oko 269.000 tona plastike koja je, između ostalog, vrlo kobna za život morskih životinja. Osim zagađenja, tim životinjama prijeti izumiranje i zbog pretjeranog lova, klimatskih promjena, uništavanja njihovih staništa, uznemiravanja i ulaska stranih vrsta. Zapamtimo, priroda nema neograničenu moć samoobnove!

U nastavku donosimo neke od zaštićenih riba u Hrvatskoj.

Kovač je morska riba specifičnog izgleda. Ovalnog je oblika, spljošten bočno zbog čega je vizualno skoro nevidljiv kada ga se gleda okomito. Naziva se još i riba svetog Petra i šanpjer. Najčešće živi na dubinama između 50 i 100 metara.

Morski konjic je morska riba iz reda koštunjača, nesvakidašnjeg oblika. Pliva uspravno, a živi u toplim morima, najčešće na dnu. Poprima boju morskog bilja zbog čega lako može pobjeći životinjama koji se njime hrane.

Bucanj je riba iz reda zrakoperki. Najveća je riba kotunjača na svijetu. Specifičnog je izgleda, naizgled se čini kao da joj se tijelo sastoji samo od glave i repa, bez trupa. Živi u toplim morima, većinom u dubinama većim od 200 metara.

Kavala je morska riba koja pripada redu sjenki. Nazima se još i konj, krap, škrap, hrb i dr. Živi u toplim morima, na dubini od 10 do 50 metara. 

Jadranska jesetra endemska je morska riba koja ponekad ulazi u riječni tok. Izduženog je i vretenastog tijela. Živi u dubinama od 10 do 40 metara. 

Plotica je plosnata riba koja živi u slatkovodnim vodama. Živi u planinskim rijekama i brzim tokovima bogatim kisikom.

Crnooka deverika pripada porodici šarana i također je stanovnik slatkovodnih voda. Naziva se još i Crnovka.