Malo vode, topla i očišćena gredica, malo organskog gnojiva i to je sve što visoki grah treba za uzgoj.
Visoke sorte siju se u kućice, samo nekoliko sjemenki na jednom mjestu. Krug neka bude 13 cm a razmak između kućica uvijek je 70 cm. Sjemenke se siju u zemlju najdublje do 3cm, a sije se samo na otvorenom.
Raste vrlo brzo i već dva tjedna nakon sjetve listovi mu potpuno prekrivaju posijanu gredicu. Visoki grah, odnosno sve te starije sorte su mnogo praktičnije za male vrtove. Visoke mahune jer ne zauzimaju mnogo mjesta, a i lakše ih je brati. Iako je tako jednostavan i popularan, ne uzgaja se onako često kao što bi moglo.
Još jedna stvar pri sadnji visokog graha koja je postala uobičajena, a nikako nije pravilo, je ta da se sije obično i samo u proljeće. Visoki grah se može sijati i do tri puta godišnje.
Mahune visokog graha su odlične i zimi kada ih odmrznemo, ali svježe su ipak mnogo bolje pa je zato dobro sijati i brati ga češće.
Dakle, čak tri puta u sezoni – u svibnju, lipnju i srpnju. Čak i sada, potkraj srpnja, nećete zakasniti.
Visoki grah je otporan na većinu nametnika, jer kada ga napadne nametnik ne može probiti tvrdu i debelu mahunu. Klijavost sjemena ove sorte je oko 100%, a odlično se slaže s drugim povrtnicama u istoj gredici (blitva, bosiljak, brokoli, celer, cvjetača, jagoda, kelj).
Visoki grah voli toplo vrijeme pa se stoga u kontinentalnim krajevima siju tek u svibnju.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
